Demokratska narodna zajednica federalizaciju Bosne i Hercegovine na etničkim principima vidi kao definitivni korak ka podjeli i novoj dezintegraciji, a primjenu takvih principa smatramo suprotnim evropskoj perspektivi BiH, smatra Rifet Dolić, predsjednik DNZa.
Prema njegovom mišljenu, u regionalizaciji bi srednji nivo vlasti morao biti spona između podjednako jakih državnih i institucija lokalne vlasti.
NN: Opcija federalizacije po nacionalnim kriterijima čini se da postaje preovlađujući oblik razmišljanja.
DOLIĆ: Veliki broj političara i političkih faktora teritorijalni preustroj BiH je shvatio kao šansu za podjelu države, ili kao šansu za ostvarivanje nekih nerealnih ambicija, odnosno izgradnju unitarne države, s dominacijom jednog naroda. Pregovori o ovoj temi vođeni su i tokom rata i u mirovnom procesu, koji je rezultirao zaključivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poslije rata također su vođeni pregovori i razgovori. Nažalost, to se dešavalo iza kulisa, odnosno bez učešća i znanja građana Bosne i Hercegovine. U posljednje vrijeme su ti razgovori ponovo intenzivirani. Politički lobiji unutar srpskog naroda su postigli konsenzus o federalizaciji BiH na etničkom principu i daju podršku političkim lobijima unutar hrvatskog naroda za formiranje hrvatskog entiteta u okviru Federacije. Ovi licemjerni stavovi nisu ništa novo na političkoj sceni.
NN: Šta rade bošnjački lobiji?
DOLIĆ: Po običaju, ništa ili gotovo ništa. Oni ne odašilju racionalne poruke u pravcu izgradnje povjerenja i postizanja općeg konsenzusa za teritorijalni preustroj BiH prema evropskim kriterijima i principima. Stiče se utisak da prešutno prihvataju federalizaciju na etničkim principima ili nerealno očekuju nametanje rješenja.
NN: Kakav oblik regionalizacije bi bio prihvatljiv za DNZ ?
DOLIĆ: Tzv. srednji nivo vlasti vidimo kao multietničke regije formirane na geostrateškim, prometnim, ekonomskim, demografskim i drugim racionalnim principima, pri čemu broj regija nije fiksna determinanta prije pregovora.
NN: U slučaju federalizacije BiH na etničkim principima u opciji su tri federalne jedinice: Republika Srpska, Herceg Bosna i Bosna, te distrikt Sarajevo. Gdje je u toj varijanti Unsko-sanski kanton?
DOLIĆ: U regionalizaciji po etničkom principu je eksteritorijalni dio Bosne, a u nekim multietničkim regijama je u sastavu Banjalučke ili politički uvijeno u blažu varijantu subregija Banjalučke regije.
NN: Da li je to prihvatljiva varijanta?
DOLIĆ: Ovakav odnos prema USK ili Krajini i interesima njenih građana potpuno je neprihvatljiv za DNZ BiH. Bio bi to nastavak već viđenog odnosa političkih centara moći prema ovom kraju. Ne možemo prihvatiti da USK ima ulogu `kusura` u trgovini teritorijama u BiH.
NN: Ima li DNZ snage da se odupre takvim rješenjima?
DOLIĆ: Mi u ovom momentu nismo dovoljno uticajni, iako smo parlamentarna stranka na svim nivoima vlasti, ali se osjećamo pozvanim i prozvanim da upozorimo na posljedice ukoliko se taj scenarij ostvari. Bilo bi to katastrofalno po Krajinu i sve njene stanovnike. DNZ će u tom slučaju Bosansku Krajinu protežirati kao četvrtu i multietničku federalnu jedinicu. Rukovođeni smo isključivo opredijeljenošću za evropski put BiH i svih njenih građana, bez obzira na etničku, političku, teritorijalnu i drugu pripadnost.
`Dudaković odgovoran za zločine`
NN: Kako komentarišete prilično otezanje istrage protiv generala Atifa Dudakovića za ratne zločine?
DOLIĆ: Sve istrage, optužnice i suđenja za ratne zločine, bilo u Hagu bilo pred domaćim sudovima, pored pravne, imaju i političku dimenziju. Njena veličina ovisi o političkom rejtingu optuženog. Smatram da je politička dimenzija u slučaju `Dudaković` izražena u velikoj mjeri. S jedne strane se koristi kao pritisak na Sud da slučaj bude procesuiran, a s druge strane da ne bude procesuiran ili da se što duže odugovlači. Lično smatram da je odgovoran za zločine i da će biti procesuiran.