BIJELJINA - Rijetki metali mogli bi postati vrlo smrtonosni, ali ne zbog svoje toksičnosti, već zbog traženosti koja može izazvati ratove, navode naučnici.
Velika četvorka su danas geopolitičko i ekonomsko pitanje, 95 odsto njihove rudne eksploatacije odvija u Kini (najveća nalazišta su na području Tibeta), a Amerikanci i drugi tek treba da počnu iskorištavati svoja nalazišta da ne bi zavisili od kineskih viškova, kojih će sa razvojem kineske industrije biti sve manje.
Iako su rijetki metali ("rijetke zemlje") taj naziv dobili u 18. i 19. vijeku, oni nisu baš zemlje, a neki od tih 17 vrsta "zavučenih" u donji red Periodnog sistema čak nisu ni rijetki.
Recimo, "lantana", prvog iz "velike četvorke", otkrivenog još 1893. godine, ima više nego srebra ili olova, ali ljudima je trebalo dosta vremena da ga za nešto iskoriste. Nekad se kao nusprodukt rudarstva skladištio, ali je sa pojavom hibridnih automobila dočekao bolja vremena.
"Tojotine" hibride pokreće "niklo-metalna hidridna baterija", a taj metal je baš "lantan", koga u svakom "priusu" ima pet kilograma. Lantan omogućava duplo veću efikasnost od starih olovno-kiselinskih akumulatora te, ma koliko velik bio, za potražnju ne mora brinuti.
U budućnosti će biti toliko popularan i tražen da je "Tojota" prva i jedina tvornica automobila koja je investirala u rudnike rijetkih metala.
Naime, rijetki metali ne vade se pojedinačno: kad ih vadite iz zemljine kore, oni idu skupa, a niko se neće buniti što se sa lantanom vadi i, npr., "europijum", koji je već od 1967. bitan, jer bi bez njega crvena boja u kolor-televizorima bila mnogo slabija.
Sa "odlaskom" katodnih televizora u istoriju, za "europijem" potražnja neće slabiti; LED svjetiljke su, zahvaljujući njemu, mnogo blještavije nego što bi bile bez njega.
"Erbijum" je korisniji kao primjesa drugim elementima nego samostalan; ali od početnih manje-više trivijalnih primjena, poput postizanja stabilne ružičaste nijanse u proizvodnji stakla, taj element je "napredovao" do ključne uloge u pojačavanju svjetlosnih impulsa u optičkim kablovima, a njegove optičke osobine omogućavaju da laserski zraci budu mnogo hladniji nego bez njega, te se mogu koristiti i na ljudima, npr. u zubarstvu.
Kad vam stomatolog, a to će biti sve češće, zub popravlja laserom umjesto klasičnom bušilicom, za to možete zahvaliti "erbiju".
"Neodmijum", kao i njegov "susjed" - "samarijum" (atomski brojevi 60 i 62), omogućava manje a jače magnete bez kojih, za početak, "Soni" ne bi mogao napraviti nekadašnje kazetne "vokmane" i "diskmene". Danas "neodmijum", koji zbog svojih još boljih magnetnih svojstava istiskuje "samarijum", ima sve veću ulogu u vjetroturbinama koje su baš zahvaljujući njemu dovoljno lagane da bi bile isplative.
Rijetki metali nisu samo naučno nego i geopolitičko i ekonomsko pitanje; danas se 95 odsto njihove rudne eksploatacije odvija u Kini (najveća nalazišta su na području Tibeta), a Amerikanci i drugi tek treba da počnu iskorištavati svoja nalazišta da ne bi zavisili od kineskih viškova, kojih će sa razvojem kineske industrije biti sve manje.
Ova "velika četvorka" mogla bi postati vrlo smrtonosna, ali ne zbog svoje toksičnosti, već zbog traženosti koja može izazvati ratove...- navode naučnici.