LONDON - Haris Silajdžić, lider Bošnjaka, za vrijeme rata 199295. godine bio je ministar spoljnih poslova, ali ga njegovi zapadni saveznici, koje je zadobio u tim najtežim vremenima, sada smatraju preprekom za napredak u BiH.
`Silajdžić je bio glas koji je probudio svijest Zapada, koji je konačno interevenisao i Dejtonskim sporazumom zaustavio krvoproliće, stvarajući BiH koja se sastoji iz dva dijela - Federacije i autonomne Republike Srpske`, navedeno je u analizi `Rojtersa` o situaciji u BiH.
Sada kao bošnjački član Predsjedništva BiH, on tvrdi da je Dejton stvorio privremenu podjelu baziranu na `genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima` te da se to mora promijeniti kako bi se `ukinule unutrašnje granice bazirane na etničkoj podjeli unutar BiH`. Njegovo uporno insistiranje čini ga daleko manje spremnim na kompromis kada su u pitanju reforme, čak i od Milorada Dodika, upornog branioca srpske autonomije. Neophodno je da se u BiH ujedine policijske snage, te da se ojača centralna vlast, kako bi se dokazalo da Bošnjaci, Srbi i Hrvati mogu da prevaziđu ratnu zaostavštinu i rade zajedno na putu ka članstvu u EU i NATO. Diplomate kažu da Silajdžićevo maksimalističko stanovište o ovim suštinskim pitanjima nije zasnovano na realnosti.
`Trenutno je vrlo malo simpatija za Silajdžića jer se njegov opstrukcionistički stav smatra kao nešto što šteti BiH u ovoj fazi i vrlo smo jednoglasni u vezi s tim pitanjem`, rekao je jedan zapadni diplomata `Rojtersu`.
Silajdžić se sam izolovao od Zapada, kaže ovaj diplomata, a na sastancima kao što je bio prošlonedjeljni vidi se da `se znoji i da je pod velikim pritiskom`. Silajdžić je jedini visoko pozicionirani ratni političar koji se još nalaizi na vlasti. On je nevoljno pomogao oko pregovora za Dejtonski sporazum, koji je zausatvio rat u kojem je poginulo 100.000 ljudi.
`Govorite nam da pratimo i usvajamo evropske standarde slobode, jednakosti i demokratije, ali nas kritikujete kada vas ozbiljno shvatimo i pokušamo da te standarde primijenimo u praksi`, rekao je on na prošlonedjeljnom sastanku.
`BiH postaje talac Harisa Silajdžića`, kaže Slavo Kukić, univeriztetski profesor i politički analitičar i dodaje da to `može da našteti bošnjačkim interesima i šansama da BiH postane normalna država`.
Zapadni diplomata kaže da Silajdžićev argument da je RS stvorena na genocidu, praktično govoreći, irelevantan. Dodik i bosanski Srbi neće dozvoliti da njihova autonomija bude poništena zarad ujedinjene BiH.
`Njegovi moralni argumenti su jaki, ali nas nigdje ne vode`, kaže strani diplomata i pita `da li ćemo zaustaviti sve procese zbog nečega što je nemoguće postići`. Srbi jesu prošle godine podržali plan za ograničenu reformu Ustava koja bi dozvolila jačanje ionako slabe centralne vlasti. Ali Silajdžić je `ubio` sve ovo svojim protivljenjem.
Zapad je tradicionalno najbliži Bošnjacima kao glavnim žrtvama rata ali i kao najkoopretivnijom etničkom grupom u postratnoj izgradnji države. Ipak, Silajdžić je one sa zapada koji su ga podržavali stavio u težak položaj kada je u pitanju vršenje pritiska na Dodika. Nestabilna situacija, plus strah da bi bosanski Srbi mogli pokrenuti otcjepljenje ukoliko Zapad prizna nezavisnost kosovskim Albancima, doveli su do toga da Zapad produži mandat Kancelariji visokog predstavnika do sredine 2008. godine.
`Bez Silajdžića biće teško sa Dodikom. Ali, kako stvari stoje, Dodik bi mogao reći 'zašto da ja činim ustupke ako oni žele da nas unište'. Dodik se protivi ujedinjenju policijskih snaga, što je blokiralo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju, što je prvi formalni korak na dugom putu ka punom članstvu`, kaže zapadni diplomata. Dodik je prijetio i referendumom ukoliko RS, koja je sarađivala na uspostavljanju nekoliko državnih institucija, izgubi još svoje autonomije.
Dodik se pokazao kooperativnim
Prema riječima zapadnog diplomate, Milorad Dodik se pokazao kao konstruktivan i kooperativan, dok je Silajdžić možda uništio sve izglede za izgrađivanje države.
`Možda ljudi počnu govoriti da ako se niko ne može složiti, onda država ne može ni biti održiva, pa neka oni sami riješe među sobom`, kaže taj diplomata.