SARAJEVO - U ovom trenutku čak 1.158 bh. zvaničnika ima aktivne diplomatske pasoše, a samo u avgustu ovaj privilegirani dokument dobilo je njih 36. Ukupno, Bosna i Hercegovina je dosad štampala i izdala 2.973 diplomatska pasoša, no mnogi od njih više nisu aktivni.
"Nezavisne" su ove podatke dobile sa službene web-stranice IDDEEA, a ne iz Sektora za međunarodno-pravne i konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH, iz kojeg su nakon gotovo dvije sedmice čekanja izbjegli direktan odgovor na ovo pitanje. Naime, na upit koliko bh. zvaničnika u ovom trenutku koristi ovu privilegiju, iz MVP-a su tek odgovorili "da se u sjedištu vodi evidencija izdatih isprava za osobe koje na to imaju pravo".
"Također, evidencije je dostupna i u IDDEEA, s obzirom na to da se proces štampanja obavlja u Agenciji", naveli su iz MVP-a.
Inače, širok je spektar zvaničnika - nosilaca diplomatskog pasoša, koji samim tim imaju pravo i na određene privilegije koje sobom nosi svakodnevni život.
Nosilac ovog pasoša nema obavezu da vadi vizu za neku zemlju, ukoliko BiH s njom ima potpisan sporazum o ukidanju viza na diplomatske pasoše. Uobičajena je praksa u svijetu da na graničnim prelazima imaju pravo prvenstva.
Prema navodima iz MVP-a, sve je određeno Pravilnikom objavljenim u "Službenom glasniku BiH" br. 95/2014, od 9. decembra 2014. godine.
S tim u vezi postoje liste A i B za nosioce ovih pasoša.
Na A listi su: članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, članovi kolegija te svi poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici Ustavnog i Suda BiH (kao i sudije Ustavnog suda), glavni državni tužilac, potom direktori OSA, DEI, IDDEEA, Granične policije, Službe za poslove sa strancima, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH, te predsjednici i potpredsjednici FBiH i RS, kao i entitetski premijeri.
B listu čine funkcioneri nižeg ranga, ali i neki službenici, poput šefa Protokola ili šefa Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
Na ovoj listi su i: šefovi kabineta, generalni sekretar, ali i savjetnici članova Predsjedništva BiH, ombudsmani za zaštitu ljudskih prava BiH, ministri u entitetskim vladama, predsjedavajući i dopredsjedavajući oba doma Parlamenta FBiH, predsjednik i potpredsjednici Narodne skupštine RS, kao i predsjedavajući i potpredsjedavajući Vijeća naroda RS. Na B listi su, također, i po dva člana Međureligijskog vijeća BiH iz svih vjerskih konfesija.
Iz MVP-a navode da se rokovi vraćanja pasoša poštuju.
"Nosilac diplomatskog pasoša, kome prestane svojstvo na osnovu kojeg je stekao pravo na taj pasoš, dužan je u roku od 15 dana od dana prestanka svojstva vratiti pasoš. Nije poznato da je bilo slučajeva zloupotrebe", kažu iz Ministarstva.
Najsporniji dio priče o diplomatskim pasošima odnosi se na bivše zvaničnike koji imaju pravo na ovu privilegiju.
Logično i shvatljivo je da su među njima bivši članovi Predsjedništva, bivši državni premijeri i bivši ministri vanjskih poslova.
No, pravo na diplomatske pasoše imaju i bivši ambasadori i generalni konzuli, "koji su na radu u MVP-u proveli najmanje 10 godina, od čega najmanje pet na poslovima ambasadora ili generalnog konzula, pod uslovom da nisu zaposleni u privatnom serktoru".
Tuzlanski profesor Mirza Kušljugić, inače bivši diplomata koji je BiH predstavljao kao ambasador u Misiji pri UN-u u Njujorku, smatra da ovu privilegiju ne bi trebalo da ima niko ko više nije u službi.
"Ne vidim razloga za to. Vize? One ne trebaju u Šengenu, a za SAD ih trebaju svi. Dakle, diplomatske pasoše treba izdavati ljudima koji imaju tu vrstu akreditacije da predstavljaju BiH u međunarodnim odnosima i nikome više", ističe Kušljugić.
Pasoši i za članove porodice
Prema Pravilniku, pravo na diplomatske pasoše imaju zaposleni u sjedištu MVP-a koji imaju diplomatski status, članovi državne delegacije BiH, diplomatski kurir, diplomatsko, konzularno i vojno-diplomatsko osoblje BiH, kao i njihovi bračni partneri i djeca ukoliko nisu starija od 27 godina, ako žive u zajedničkog domaćinstvu te ako nisu zasnovala bračnu zajednicu i radni odnos.