VAŠINGTON - Stejt department, CIA i ostale obavještajne službe nisu devedesetih godina imali jasnu sliku zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije i baratali su pogrešnim obavještajnim procjenama, proističe iz izvještaja tih službi koji su odnedavno pristupačni javnosti.
Američki novinar Dejvid Bajnder, koji je novembra 1990. u `Njujork tajmsu` prenio predviđanja CIA da će se Jugoslavija ubrzo raspasti, izjavio je za BBC i da vjeruje da je taj dokument CIA završio u nekoj `birokratskoj rupi`.
Tridesetak izvještaja obavještajnih službi obuhvaćeno je u publikaciji pod nazivom `Od nacionalnog komunizma do nacionalnog kolapsa`, koji obuhvata period od 1948. do 1990, objavljeni su krajem protekle sedmice u Vašingtonu.
O sadržaju tih izvještaja priređen je 7. decembra u Vašingtonu skup u organizaciji Instituta `Vudrou Vilson` i Nacionalnog obavještajnog savjeta SAD (NIC).
Bajnder je objasnio da dokument pod šifrom NIE-1590, od 18. oktobra 1990. godine, sadrži četiri ključne tačke, a da se u prvoj tvrdi da će SFRJ prestati da funkcioniše 1991. godine, a da će se raspasti godinu dana kasnije.
Druga procjena bila je da će Srbija blokirati konfederalizaciju zemlje. Treća - ispostavilo se i pogrešna - bila je da će doći do albanskog ustanka na Kosovu, a četvrta da su `ozbiljni međurepublički sukobi malo vjerovatni, ali da će raspad biti praćen međunacionalnim sukobima unutar pojedinih republika`.
Bajnder je za BBC rekao da su SAD sve do 1991. godine bile za očuvanje Jugoslavije, ali da je Njemačka (tadašnji kancelar Helmut Kol i šef diplomatije Hans Ditrih Genšer) sistematski radila protiv konsenzusa postignutog između tadašnje evropske zajednice i SAD - da ne treba ishitreno i jednostrano priznavati proklamovanu nezavisnost jugoslovenskih republika.
`Posljednja procjena u ovoj seriji glasi da SAD ne mogu da učine ništa da spriječe raspad Jugoslavije. To i nije bilo toliko neobično, imajući u vidu činjenicu da je Vašington imao uticaj na saveznom nivou, dok su republike u međuvremenu uspostavile bliske veze sa zemljama koje su im bile svojevrsni mentori. Nijemci su, da se tako izrazim, izdali ostale`, rekao je Bajnder.
Administracija Džordža Buša Starijeg je obavještajnu procjenu da je raspad Jugoslavije neminovan i da će uslijediti vrlo brzo, odbacila kao `pretjeranu`.
Miša Gleni, autor knjige o raspadu Jugoslavije, smatra da je `obavještajna aljkavost` bila uglavnom posljedica činjenice da je Jugoslavija u to vrijeme bila potpuno sporedna tema koja nikoga nije posebno interesovala, niti je iko očekivao da će se pretvoriti u takvu noćnu moru.
Gleni je na skupu u Institutu `Vudrou Vilson` rekao da Balkan nije bio ni blizu vrha spoljnopolitičkih prioriteta tadašnje američke administracije, jer je to bilo vrijeme Prvog zalivskog rata, ujedinjenja Njemačke i raspada Sovjetskog Saveza. Cilj objavljivanja dokumenata o Jugoslaviji i diskusija o njihovom sadržaju trebalo bi da pomogne da se u budućnosti slične greške svedu na minimum.