BANJALUKA - Od deklasifikovanog 341 dokumenta na sajtu CIA pod nazivom "BiH, obavještajna zajednica i Klintonovo predsjedništvo", 66 odsto ih se odnosi na 1995. godinu, a veoma malo ih je iz 1992.
Na 1994. godinu odnosi se 17 odsto dokumenata, a na 1993. 11 odsto. Samo jedan dokument je iz 1990. godine, dva iz 1991, dok je iz 1992. godine objavljeno samo šest dokumenata.
U ovoj kolekciji nalaze se i dokumenti prije početka predsjedavanja Bila Klintona 20. januara 1993. godine, a negdje oko 280 dokumenata je deklasifikovano ovih dana, dok je ostatak deklasifikovan proteklih godina. Dio dokumenata odnosi se na zapisnike sastanaka direktora, dio na sastanke zamjenika, a dio su memorandumi i analize CIA.
Nemamo informacije o referendumu za nezavisnost BiH, početku rata, niti informacija oko Kutiljerovog plana, odnosno okolnostima kako je on propao. Uspjeli smo pronaći samo jednu referencu iz 1995. godine na ovaj plan, u hronologiji događaja od 18. marta 1992.
"Tokom razgovora pod evropskim pokroviteljstvom u Sarajevu, srpski, hrvatski i muslimanski lideri su se složili oko okvira za uspostavljanje etničkih kantona. Prema planu, neće biti promjena spoljnih granica, biće tri kantona, uglavnom po etničkim kriterijumima, i slaba centralna vlada sa nadležnostima za ekonomiju, spoljne poslove i odbranu. Sve ostalo je na kantonalnim vladama", istaknuto je u ovom dokumentu. Dalje se ističe da je 6. aprila došlo do priznanja BiH, a da su Srbi odmah započeli sa podjelom BiH. U sljedećem pasusu je istaknuto da je u Lisabonu održana konferencija 27. maja, nakon što su Bošnjaci napustili Kutiljerov plan.
"Izetbegović je napustio plan zbog nastavka opsade Sarajeva i srpskih osvajanja", navodi se u dokumentu.
U 1992. postoji po jedan dokument iz januara, aprila, juna i decembra, te dva dokumenta iz avgusta, a nismo uspjeli naći ništa suštinski važno.
Od 37 dokumenata iz 1993. godine, 27 ih je iz prva tri mjeseca, a u septembru, novembru i decembru nema nijednog dokumenta. Nismo uspjeli ništa naći bitno o akciji "Septembar 93", kada je grupa vojnika Vojske RS blokirala Banjaluku. Takođe, nismo uspjeli pronaći ništa značajno o hrvatsko-bošnjačkom sukobu, kao ni o sukobu Bošnjaka u Bihaćkoj Krajini.
Od 59 dokumenata iz 1994, nema ništa suštinsko o Vašingtonskom sporazumu o stvaranju FBiH, a te godine najviše dokumenata napisano je u aprilu. Dosta se govori o funkcionisanju Federacije i mjerama koje treba preduzeti kako bi ona profunkcionisala. U 1994. godini mnogo je dokumenata o zaštićenim zonama, vazdušnim koridorima za humanitarnu pomoć, kao i o ratnim zločinima i etničkom čišćenju. Iako se govori o ratnim zločinima počinjenim na sve tri strane, najviše se govori o srpskim zločinima, za koje CIA smatra da su jedini imali karakteristiku organizovanih kampanja.
Iz ovog perioda nismo ništa našli o dolasku mudžahedina u BiH, kao ni o okolnostima ko je obavljao obuku Hrvatske vojske i hrvatskih i bošnjačkih formacija u BiH u tom periodu. Koliko smo uspjeli provjeriti, nema izvještaja o zločinima mudžahedina u BiH. O mudžahedinima, ekstremnom islamu i uticaju Irana u BiH govori se u dokumentima iz 1995. i 1996. godine, ali vrlo malo o aktivnostima tokom rata.
U vezi sa 1995. godinom, najviše se govori o planu Kontakt grupe, vojnoj intervenciji u BiH i okolnostima u Hrvatskoj u vezi sa Krajinom. O Krajini je riječi bilo i u dokumentima iz ranijeg perioda. O sankcijama protiv Jugoslavije i Srba u BiH govori se u dokumentima od 1992. do 1996, kao i o odnosima između srbijanskog rukovodstva i Srba u BiH. I u 1995. godini govori se o ratnim zločinima, izbjeglicama i etničkom čišćenju i ponavljaju se ranije ocjene o najvećem dijelu zločina počinjenih od strane Srba. U tim izvještajima govori se i o zločinima počinjenim nad Srbima, a posebno u Sarajevu, odnosno u Kazanima i Silosu. Što se tiče Srebrenice, govori se o okolnostima njenog pada, ali nema ništa o zločinima u Srebrenici i oko nje u julu 1995.