SARAJEVO - Predsjedništvo SDP BiH u proširenom sastavu donijelo je u četvrtak jednoglasnu odluku da 10. marta na sjednici Doma naroda federalnog parlamenta počnu proces formiranja zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH, kako bi ovaj posao bio okončan do kraja marta.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH, ponovo je pozvao dva HDZ-a da u narednih sedam dana završe formiranje vlasti u preostala četiri kantona i time se konstruktivno uključe u uspostavu zakonodavne i izvršne vlasti FBiH i BiH pet mjeseci nakon izbora.
Za SDP je donja granica ispod koje neće ići prijedlog predsjednika SDA Sulejmana Tihića da se za dva HDZ-a obezbijede dvije trećine ili tri petine pozicija, što se određuje na osnovu broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Mišo Relota, portparol HDZ BiH, poručio je da "trećine i petine primijene na bošnjačkim kvotama".
"Pošto su dobili 50 odsto glasova bošnjačkog biračkog tijela, neka te trećine i petine primijene na sebi. Organiziranje sjednice nepotpunog Doma naroda je neustavno i nije utemeljeno na zakonu, što je jasno rečeno iz Centralne izborne komisije BiH i SDP, kao i stranke okupljene oko njih, vode BiH u destabilizaciju", kazao je Relota
Lagumdžija nije želio ponovo komentarisati tumačenje CIK-a već je pozvao sve da se uključe u formiranje vlasti.
"Pozivamo sve da okončaju proces izbora delegata, pozivamo sve da se odazovu pozivu predsjednika Doma naroda i da konstituiramo Dom naroda te započnemo konstituiranje izvršne vlasti", rekao je Lagumdžija.
Predsjedništvo SDP BiH potvrdilo je podršku platformi koju su potpisali SDP, HSP, SDA i Narodna stranka Radom za boljitak, kao jedinom ozbiljnom osnovu za formiranje vlasti na svim nivoima.
Lagumdžija je kazao da će vlast u FBiH biti formirana do kraja marta, a time se stiču uslovi i da se završi formiranje vlasti na nivou BiH, te naglasio da njegova stranka neće blokirati procese ako neko drugi ima većinu da formira vlast bez njih.
Lagumdžija je potvrdio da se tokom svih stranačkih razgovora više govorilo o raspodjeli pozicija nego o programskoj platformi, ali tvrdi su te teme nametnuli njegovi sagovornici, koji su zaintersovani za te funkcije. Naglasio je da se vlast može formirati na platformi ili onome što je u njoj prihvatljivo, dok je prijedloge koje je iznio HDZ BiH ocijenio neprihvatljivim.
"Prema Čovićevom prijedlogu, HDZ bi imao predsjednika i dopremijera FBiH, četiri od pet ministarskih mjesta iz reda Hrvata, dok bi jedno velikodušno prepustili SDP-u. Tražili su čak i jedno mjesto ministra iz reda Srba, mada nije jasno kako kandiduju Srbina kao legitimni predstavnici Hrvata. U Vijeću ministara BiH svako hrvatsko mjesto je njihovo, ali bi u slučaju da Hrvatima pripadnu četiri mjesta zamjenika jedno dali i SDP-u", rekao je Lagumdžija.
Ponovio je da SDP BiH ne prihvata da se vlast u BiH formira na principu zbira tri etničke grupe, nego na demokratskim evropskim principima uz konstatciju da njegova stranka može ponuditi kadrove iz svih naroda, ali i kategorije ostalih.
Lagumdžija je ocijenio da nema osnova da mjesto ministra inostranih poslova BiH pripadne Srbima, kako to tvrde iz RS, jer je od Dejtonskog sporazuma do danas samo jednom na tom mjestu bio Bošnjak, i to dvije godine, kada je on bio šef bh. diplomatije.
Sastanak lidera četiri stranke iz FBiH potpisnice programske platforme (SDP, SDA, HSP, NS Radom za boljitak) održan je juče u poslijepodnevnim časovima, a do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nije bio završen.
DNZ dio platforme
Rifat Dolić, predsjednik DNZ-a, kazao je da je moguće da ova partija pristupi programskoj platformi koju su potpisale SDP, SDA, HSP BiH i NS Radom za boljitak.
"Razgovarao sam o tome s predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, a danas ćemo o tome zatražiti i očitovanje preostale tri stranke. Mi ne želimo biti posmatrači ako postanemo dio te platforme, nego da preuzmemo i prava i obaveze", kazao je juče Dolić poslije sastanka s Lagumdžijom.
Dodao je da DNZ ima dva delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a jedan je iz reda Hrvata, što može biti značajno prilikom odlučivanja na sjednici 10. marta. DNZ ima i poslanika u Predstavničkom domu federalnog, ali i bh. parlamenta.