BEČ - Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO) saopštila je danas da je "ekstremno zabrinuta" zbog izjave predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika da žiteljima tog entiteta u Bosni i Hercegovini nije u interesu da finansiraju javni RTV servis u Sarajevu.
Dodikov komentari da mu je prioritet funkcionisanje javnog servisa RS u Banjaluci, i da treba podržavati komercijalne medije a ne "tog monstruma što živi u Sarajevu", predstavljaju "direktan napad na slobodu medija", navodi se u saopštenju SEEMO.
Kako ukazuje SEEMO, javni RTV servis Bosne i Hercegovine (BHRT) se kritički odnosi prema Dodikovoj politici.
SEEMO ocjenjuje da se javni servisi u BiH "koji su napravljeni da promovišu zbližavanje i toleranciju, imaju tendenciju da se ponašaju kao rivali", i da ih zlopupotrebljavaju razne političke partije "u osnovi organizovane po etničkim linijama".
BHRT, koji pokriva teritoriju cijele zemlje, "naročito je na meti političkih stranaka", navodi se u saopštenju.
SEEMO, članica organizacije Međunarodni institut za štampu (IPI), izražava uvjerenje da javni servisi u BiH treba da budu "ojačani, profesionalizovani i oslobođeni političkih i drugih vrsta pritisaka".
"Bosni i Hercegovini je potreban javni servis za teritoriju cijele
zemlje, a BHRT igra tu ulogu", saopštio je SEEMO.
Dodik je prije nedjelju dana izjavio u Banjaluci da treba ukinuti državni Javni servis BiH, a da do tada treba odlučiti na koji način će građani RS plaćati televizijsku pretplatu.
"RTV BiH je neželjena što se tiče RS, ona je nama nametnuta, ona ne predstavlja objektivan medij. Ona je u službi jedne politike i jednog grada i mi uopšte ne osjećamo potrebu da finansiramo nešto što nije u našem interesu i nije naš servis", rekao je Dodik novinarima.
Dodik je kazao da je za RS primarno da funkcioniše Radio-televizija RS (RT RS) i najavio izmjenu zakonskih odredbi kako bi se promijenio način plaćanja televizijske pretplate.
U RS televizijska taksa je 7,15 konvertibilnih maraka. Ukupan prihod od te takse na cijeloj teritoriji BiH dijeli se između tri javna servisa s tim što državnom javnom servisu pripada 50 odsto, dok entitetskim javnim emiterima pripada po 25 odsto.