Službenici SIPA ušli su u Radio-televiziju BiH (BHRT) zbog lošeg tumačenja revizorskog izvještaja u bh. parlamentu, a ne zbog nalaza revizora, tvrdi u intrevjuu za "Nezavisne" Drago Marić, bivši generalni direktor Javnog RTV servisa BiH.
Kaže da je korektan revizorski izvještaj o poslovanju Javnog RTV servisa BiH u 2005. i 2006. godini, te da ne upućuje na kriminalne radnje i ostvarivanje lične koristi pojedinaca u poslovanju.
"Problem je u interpretaciji nalaza revizije, čega je bilo u parlamentarnim tijelima", kaže Marić.
Dodaje da u parlamentu BiH niko ne pravi razliku da je revizorski izvještaj za BHRT urađen za dvije godine, te da je zbog toga duplo više primjedbi i preporuka.
NN: Da li dolazak pripadnika SIPA u nadležne službe BHRT-a znači pokretanje istrage o poslovanju ovog javnog servisa i ima li osnova za tako nešto?
MARIĆ: Naravno, smatram da nema osnova za to niti se taj osnov može naći u izvještaju državne revizije. Revizija je upućivala u nedosljednost u provođenju procedura ili propuštanje procedura. Nema nijedne inkriminacije ili neke sumnjive radnje u tom pogledu. Međutim, moram reći da je već u parlamentu, u raspravi komisija i oba doma, bilo rasprava da se nametne utisak o kriminalnim radnjama i neracionalnom trošenju novca. Dva razloga su za ovakvo stanje poslovanja. Prvi je nedovršen zakonski okvir i drugi provođenje reforme koja traje deset godina. Ja sam je počeo realizirati formiranjem državne televizije i radija kada nije bilo ničeg osim odluke visokog predstavnika. Naravno, uz hroničnu besparicu. Stalno navodim primjer da je 2006. godine Javni servis BiH imao ukupno 44 miliona KM prihoda, a to je bio mjesečni prihod Hrvatske televizije. Tada smo pravili 20 sati programa, a pružali i tehničke usluge za Federalnu televiziju. U to vrijeme, kada imate staru opremu, nemate novca, odgovarao sam za dvije televizije, BHT i FTV. Ponekad smo odlučivali od dva zla manje, kao u nabavci opreme.
NN: Revizori upravo pominju tri miliona KM nabavke koji nisu u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama?
MARIĆ: Revizori kažu da su uzeli uzorak koji ukupno vrijedi tri miliona KM. Oni ne kažu da je u tom uzorku sve sumnjivo. U tom uzorku najveća je stavka nabavka japanske opreme, odnosno rezervnih dijelova za opremu koju imamo već 22 godine na televiziji. Tu su dva ograničavajuća faktora jer se radi o opremi koju već imamo, a drugi što su nam oni davali po modelu staro za novo. U općoj besparici, kada niko drugi neće da vam da osim proizvođača, onda nemate izbora. Ponekad tri ponude nisu bile na tenderu jer neka predstavništva nemaju dilera u BiH.
NN: Pomenuli ste da je na neki način u parlamentu ispolitizovan ovaj revizorski izvještaj. Jeste li prisustvovali radu komisija u parlamentu i dali objašnjenja?
MARIĆ: Bio sam na dvije-tri sesije u parlamentu, gdje se raspravljalo na ovu temu. Davao sam im objašnjenja, ali imao sam dojam da to nikoga ne interesira. U okolnostima u kojima je nastajao Javni servis, koji je morao da glumi da ima sistem, mnoge stvari morali smo improvizirati. Televizija nije željezara pa da nešto ostavite za sutra, jer ako program nemate danas, ne trebate ga ni sutra. Tako je sa tehnikom i kupovinom programa. Ponovo, ovo se odnosi na dvije televizije jer smo tehničke usluge pružali za FTV.
NN: Nikada niste negirali revizorski izvještaj, govorili ste da je korektan. Jeste li imali uvida u svu dokumentaciju koja je sada i predmet interesovanja SIPA i Tužilaštva BiH?
MARIĆ: I sada mislim da je nalaz revizije stručno urađen jer su uvažavali i kontekst. Međutim, problem je u interpretaciji nalaza revizije, čega je bilo u parlamentarnim tijelima, a zanemaruje se da nije završena reforma i da se zakon primjenjuje svega oko deset odsto. Ni u ovom trenutku nalazi revizije nisu sporni, već interpretacije zašto je do njih došlo.
NN: Da li su pravilnici o platama, sistematizacija radnih mjesta i ostali akti mogli biti usvojeni i prije upozorenja revizije?
MARIĆ: Nisu. Ovo je jedna vrsta koincindencije jer su pravilnici sada napravljeni za BHRT, koja je registrirana početkom prošle godine. Na osnovu Zakona o RTV BiH napravljena je nova kompanija i za nju su pravljeni pravilnici, a ja sam vodio javni servis koji je tri i po godine čekao da se transformira u korporaciju i RTV BiH. Mi nismo mogli praviti nove pravilnike, ali ponavljam da smo imali pravilnike. Jedino zamjeram reviziji što nije uvažila činjenicu da su bili na snazi pravilnici bivše RTV, a to nam je bilo omogućeno odlukom agenta visokog predstavnika s kraja 2001. godine. Oni su primjenjivani do stupanja na snagu nove zakonske regulative. Pravilnici su apsolutno postojali i oni koji tvrde da sam ja dijelio pare iz džepa treba da znaju da to nije tehnički moguće, a da ne govorim da to nema veze s istinom. Znači, tek nakon formiranja BHRT-a mogli su doći pravilnici.
NN: Što znači da bi ih novi menadžment morao uraditi i da nije bilo preporuka revizora?
MARIĆ: Dobro je što ih je napravio, a revizorski izvještaj im je dao smjernice kako da to najbolje uradi.
NN: Bili ste prvi čovjek kompanije, ali sve su vodile nadležne službe. Je li SIPA kod njih mogla naći sve potrebne dokumente.
MARIĆ: Imao sam uvid u svu dokumentaciju i imam puno povjerenje u ljude s kojima sam radio. Što se tiče kontinuiteta dokumentacije, sve je na svom mjestu. Nije ništa ni pomjerano, a ni skrivano, niti ima potrebe za tim.
"Ima pritisaka"
NN: Rukovodstvo BHRT-a u svom saopštenju ističe da je dolazak SIPA nastavak višemjesečnog pritiska na ovaj javni servis. Da li i Vi mislite da je riječ o pritisku?
MARIĆ: Pa, možete li zamisliti da CIA uđe u CNN!?
NN: Ako ima osnova da uđe, sve je moguće. Je li ovo pritisak?
MARIĆ: Sve ide u tom smjeru. Takva je interpretacija u parlamentu i čim se stvara sumnja da nešto ima iza tog izvještaja i dolaska SIPA u prostorije televizije, može se stvarati i određeni pritisak.