BANJALUKA - SNSD uživa najveću podršku građana Republike Srpske i za ovu bi političku partiju u ovom trenutku glasalo 35,79 posto građana.
Pokazali su to rezultati istraživanja koje je Institut za istraživanje Fakulteta političkih nauka (FPN) u Banjaluci proveo od 15. decembra 2013. do 15. januara 2014. godine.
Na drugom mjestu po povjerenju građana je SDS za koji bi glasalo 30,95 posto ispitanih, dok su na trećem i četvrtom mjetu DNS i PDP, sa 7,16, odnosno 5,86 posto povjerenja građana.
Prema rezultatima ankete provedene u osam gradova RS, Milorad Dodik je političar u kojeg građani imaju najviše povjerenja i ono iznosi 25,89 posto, Ognjen Tadić je na drugom mjestu sa 15,57 posto, dok je treći Igor Radojičić sa 11,16 posto.
Četvrto mjesto, prema mišljenju građana, zaslužio je Mladen Ivanić, sa 7,16 posto povjerenja, peta je Željka Cvijanović 6,95 posto, dok je Mladen Bosić na šestom mjestu sa 6,53 posto.
Za Marka Pavića bi glasalo 3,58 posto ispitanika, Dragan Čavić je dobio povjerenje 2,74 posto anketiranih, Mirko Šarović 2,32, a Nebojša Radmanović 2,11, koliko i Petar Đokić.
Sve ostale političke ličnosti obuhvaćene anketom: Mićo Mićić, Zoran Đerić, Nenad Stevandić, Zdravko Krsmanović i Sulejman Tihić dobili su zajedno svega 3,21 posto podrške ispitanika. Od 480 ispitanih, njih 49 se izjasnilo da ne bi dalo povjerenje niti jednom od navedenih političara.
Institut je istražio i povjerenje građana u državne organe RS, sa skalom procjene od jedan do pet. Najveće povjerenje uživa Narodna skupština RS, sa prosječnom ocjenom 2,57, druga je institucija predsjednika RS 2,45, a treća Vlada RS, sa ocjenom 2,39.
Kada se radi o mišljenju o državi BiH, najveći broj ispitanika, njih 58,96 posto ili 283 anketiranih smatra da je BiH vještačka tvorevina i država u raspadu, dok se 19,58 posto izjasnilo da je BiH normalna država sa problemima, kao i mnoge druge. Oko 18 posto ispitanika odlučilo se za odgovor "ništa od navedenog", a njih 3,96 posto vidi BiH kao državu na evropskom putu.
Prema mišljenju 42,5 posto anketiranih, BiH ne treba da uđe u EU, dok njih 30,83 posto smatra da bi bilo odobro da BiH postane članica Unije. Zanimljivo je da čak 26,67 posto ispitanika nema stav po ovom pitanju.
Još veće nepovjerenje je prema NATO savezu, s obzirom na to da čak 58,96 posto anketiranih smatra da BiH ne treba da postane članica ove alijanse, za razliku od njih 10,83 posto, koji su za ulazak BiH u NATO. Također, čak 30,21 posto ispitanih nema određeni stav o ovoj integraciji.
Jedno od pitanja odnosilo se i na samostalnost RS. Većina ispitanika, njih 62,42 posto, smatra da RS treba da se odvoji od BiH, dok njih 15,87 posto nisu za disoluciju. Čak 21,50 posto anketiranih ne zna da li bi to bilo dobro.
Također, 76,97 posto ispitanih od njih 62,42 posto koji su se izjasnili za osamostaljenje RS smatra da bi bilo dobro da se u tom slučaju RS pripoji Srbiji, a među njima je najveći broj mladih od 18 do 28 godina.
Jedno od pitanja Instituta za društveno istraživanje bilo je i na koji način mogu biti popravljeni odnosi među konstitutivnim narodima u BiH. Najviše ispitanika, 35,70 posto, smatra da je to samostalno rješavanje unutrašnjih problema, 13,36 posto vjeruje da je pravi put kroz procesuiranje ratnih zločina, 12,53 posto se opredijelilo za ravnopravno izvještavanje medija, a njih 5,64 posto vjeruje da je to pomirenje kroz EU integracije. Međutim, 29,65 posto ispitanika smatra da ništa ne može popraviti odnose.
Prema rezultatima ankete o načinu informisanja o politici, televizija je dominantan medij u RS, sa 63,4 posto podrške ispitanika, drugi je internet, koji vjeruje 18,07 posto, a treći su štampani mediji, sa 8,54 posto povjerenja.
Najveće povjerenje od televizijskih medija uživa TV BN, 36,13 posto, a neznatno ispod njih je RTRS u koji vjeruje 33,82 posto ispitanika. Treća po ugledu je ATV, a četvrta BHT. TV BN uživa najveću podršku među glasačkim tijelom SDS-a, a RTRS SNSD-a.
Vesna Šućur-Janjetović, rukovodilac Instituta za društvena istraživanja FPN-a, kazala je da su anketu proveli studenti četvrte godine politikologije na uzorku od 480 ispitanika.
"Ovo istraživanje provedeno je u Banjaluci, Doboju, Prijedoru, Bijeljini, Zvorniku, Istočnom Sarajevu, Foči i Trebinju. Metodološki je ispoštovana i starosna i rodna struktura ispitanika. Naš institut je obavio kontrolu i monitoring materijala, kao i statističku analizu", kazala je ona.
Institucije
Kada se radi o institucijama u koje građani imaju najveće povjerenje, na prvom mjestu su obrazovne institucije sa 24,84 posto povjerenja anketiranih, druge su vjerske institucije 23,79 posto, treće zdravstvene 17,68 posto, a četvrta je policija. Na petom mjestu su sudovi 5,89 posto, na šestom mediji četiri posto, a tek na sedmom političke partije, koje uživaju samo 1,47 posto povjerenje ispitanika.