BANJALUKA - Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u intervjuu Srni da je najnoviji izvještaj visokog predstavnika u BiH Valentina Incka Savjetu bezbjednosti UN, kao i njegovi raniji izvještaji, šablonski tendenciozan kad je u pitanju Republika Srpska i ima za cilj da "opravda" dalje postojanje OHR-a.
"A, kad je u pitanju situacija u Federaciji BiH, OHR se ponaša kao portparol jedne od zaraćenih političkih stranaka", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da je u pitanju borba za goli opstanak jedne kancelarije koju je pregazilo i vrijeme i procesi u BiH, tako da ta kancelarija i ne može bilo čemu da služi, sve i da u njoj sjede ljudi željni dobre akcije.
Cvijanovićeva je rekla da bi gašenje OHR-a za mnoge značilo priznavanje sopstvene greške, i da tu prvenstveno misli na one domaće ili strane faktore koji objašnjavaju po raznim svjetskim centrima moći kako je OHR navodno garancija očuvanja BiH.
"Garancija očuvanja BiH je njen evropski put u kojem ćemo kapacitirati svaki nivo vlasti i naći model da tako osposobljene nivoe vlasti držimo u koordinisanom okviru, a ne da se stalno mrcvarimo pričom kako nešto da bi bilo evropsko, mora navodno da bude na nivou BiH", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je OHR smetnja evropskom putu, ma koliko nas ubjeđivali da to nije tako i podsjetila da je to tako okarakterisala i sama EU prije nekoliko godina, a onda je taj stav iz raznoraznih razloga modifikovan, uglavnom pod pritiskom nekoliko zemalja.
Upitana da pojasni svoje ranije tvrdnje da je apsurdno da se novac za funkcionisanje OHR-a knjiži kao pomoć BiH, Cvijanovićeva smatra da je ponašanje visokih predstavnika ruganje demokratiji i ljudskim pravima, i da njihovo funkcionisanje po principu "jedni su nevini, a drugi su krivi" govori da su sebi dali ulogu sudije, a niko im nije dao takav mandat.
"Osim toga, razmjere štetnosti njihovih odluka po društvo u cjelini i po pojedince su tolike da se logično nameće pitanje zašto se novac za ovu kancelariju i njen mandat neprimjeren demokratskom društvu knjiži kao pomoć BiH", naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, taj novac bi trebalo da se koristi za saniranje štete koju su prouzrokovale odluke visokih predstavnika, prvenstveno u slučajevima kršenja ljudskih prava.
"Stotine ljudi su sankcionisani bez bilo kakvog dokaza o krivici, uskraćeno im je pravo na rad, na političku ili bilo koju javnu funkciju, na pravnu zaštitu, oduzimana su im dokumenta, unesrećeni sui oni i njihove porodice, a to što je visoki predstavnik nakon nekoliko godina povlačio svoje odluke nije dovoljno", podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da čak više nije dovoljno ni to da se ova kancelarija ugasi, već bi bilo logično da oni koji su kršili ljudska prava treba da obezbijede naknadu za nesreću koju su proizveli. "Ako nije moguće da saniraju štetu koju su proizveli BiH kao državi, bilo bi, valjda, civilizovano da nadoknade štetu koju su prouzrokovali pojedincima koji su sankcionisani bez dokaza o krivici", konstatovala je ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske.
Upitana da pojasni koji procesi u BiH su učinili OHR irelevantnim, Cvijanovićeva je rekla da su to nepovratno utvrđena sloboda govora, a zatim i proces evropskih integracija koji se polako odmiče od menatliteta OHR-a.
Sloboda govora, kaže Cvijanovićeva, podrazumijeva i to da svako ko nosi odgovornost i ko je izabran na određenu funkciju, kao i svaki građanin ima pravo da komentariše ili ocjenjuje društvo i sve pojave u njemu, a to znači akcije i greške i međunarodne zajednice.
"Ako stranci svakodnevno ocjenjuju institucije u BiH, zašto onda oni koji su direktno odgovorni prema građanima ili oni koji tu žive, za razliku od stranaca kojima je BiH prolazna stanica u karijeri, ne treba to da rade", dodala je ona.
Cvijanovićeva je rekla da žali što je EU istinski stupila na scenu u BiH tek onda kada je OHR pokvario sve što se u ovoj zemlji moglo pokvariti, ali da vjeruje da će partnerstvo sa EU otvoriti i ona vrata koja je OHR zatvorio i dekontaminirati ovaj prostor.
Komentarišući navode iz izvještaja visokog predstavnika da bi nedavni dogovor SNSD-SDP, ali i raniji dogovor stranaka o budžetu i fiskalnom okviru, mogao da ugrozi funkcionisanje institucija na nivou BiH, Cvijanovićeva je rekla da nema države koja će preživjeti sistem finansiranja u kojem su prioriteti postavljeni onako kako su postavljeni u BiH pod pritiskom istog tog OHR-a.
"Vlade širom Evrope donose teške mjere kako bi se smanjili budžetski rashodi i ubrizgala sredstva u oblasti gdje je podrška najpotrebnija. Inače se može postaviti pitanje zašto stranci zagovaraju u BiH nešto što nikada ne bi podržali u svojim zemljama", rekla je Cvijanovićeva, dodavši da OHR ne želi da vidi unutrašnji dogovor, jer dogovor znači da su oni isključeni iz procesa i da se smanjuje prostor za njihovo manipulisanje.
Ona je naglasila da je pomenuti politički dogovor upravo usmjeren na pružanje pomoći tamo gdje je potrebno da se interveniše u zaštiti privrednog sektora, kao i na otklanjanje određenih nedostataka u legislativi na nivou BiH.