U cijeloj FBiH se godišnje za zdravstvo izdvaja oko milijardu KM, ali tehnička i kadrovska opremljenost bolnica mora biti bolja, kaže Safet Omerović, ministar zdravstva FBiH. Cijeni da u kliničkim centrima posao može biti bolje organizovan i upozorava da stručno obrazovanje ne prati potrebe zdravstvenog sektora.
NN: Zastupnički dom Parlamenta FBiH je otvorio raspravu o strategiji razvoja zdravstva u FBiH u narednih deset godina. Šta bi građanima mogla donijeti provedba te strategije?
OMEROVIĆ: Osnovni cilj je uspostava efikasnog zdravstvenog sistema, koji će biti samoodrživ i pravičan, ali i solidaran i transparentan, kako bi bio uporediv sa drugim zemljama iz okoline. Analiza sadašnjeg stanja pronalazi tačke gdje su loša rješenja koja treba popraviti i iz te analize se vidi da podijeljenost između kantona i FBiH otežava realizaciju mnogih djelatnosti u zdravstvu. Segmentacija na kantone uzima mnogo administracije. Neki kantoni imaju bolnice koje ne ispunjavaju ni osnovne uslove. Ovaj dokument ne kaže da neke bolnice treba ukinuti, ali hoćemo da postavimo parametre koji će odrediti gdje treba da bude bolnica u odnosu na broj stanovnika i površinu na kojoj žive te druge parametre. Moramo utvrditi i šta moramo obezbijediti svakom stanovniku, a to je osnovni paket prava, koji je u završnoj fazi izrade.
NN: Šta predviđa taj novi paket?
OMEROVIĆ: Osim grupe prava koje moramo obezbijediti za svakog građanina, predviđamo i izmjene načina finansiranja. Primarna zdravstvena zaštita bi se plaćala po glavi stanovnika, a bolnička po učinjenim uslugama. To će pokazati koje institucije su neodržive, a ako je politička odluka da ostanu - treba naći način finansiranja.
NN: Koliko se u FBiH godišnje ulaže u zdravstvo?
OMEROVIĆ: Pretprošle godine je uloženo blizu milijardu KM. Iz perspektive Bosanca, izgleda kao da nema gore, ali kada obiđete druge zemlje vidi se da je u malo kojoj državi zdravstveni sistem napravljen na zadovoljstvo građana. U FBiH imamo 16 bolnica, koje su različito opremljene i stručno osposobljene. Klinički centri su najbolje i najveće ustanove, iako s kadrovima još ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. Imamo vrhunskih svjetskih dometa u nekim oblastima, ali cilj nam je da pokrijemo što širu paletu bolesti koje liječimo. Kantonalne i opšte bolnice su šarolike. Stanje ipak možemo ocijeniti kao zadovoljavajuće, s velikim obavezama da se popravi, i u dijagnostičkom i u upravljačkom smislu.
NN: Nerijetko se čuju prigovori da se novac za zdravstvo iz budžeta ne raspoređuje ravnomjerno na sve dijelove FBiH.
OMEROVIĆ: Praksa je da pomažemo kapitalna ulaganja kliničkih centara, a od prošle godine smo pomogli i kantonalne bolnice. Prošle godine smo izdvojili 12 miliona KM, a ove 19 miliona za kapitalna ulaganja. Raspored novca zavisi od nivoa zdravstvene ustanove i nastojanja da se završe određeni planovi gradnje ili opremanja bolnice. Možda je bilo promjedaba za Kliničku bolnicu u Mostaru.
NN: Upravo ona je predmet primjedaba.
OMEROVIĆ: Ta bolnica se gradi od 1976. godine i objekat je završen prije rata. Tada je već uloženo 120 miliona KM. Nakon toga je pristupljeno nastavku gradnje objekta na Bijelom brijegu, kojeg po kuloarima nazivaju "Skadar na Bojani", jer se dugo gradi. Međutim, Vlada FBiH je ocijenila da je izgradnja pri kraju i zato smo odlučili da pomognemo.
NN: Broj kancerogenih oboljenja je u stalnom porastu, a oboljeli iz cijele BiH zračenje mogu dobiti samo u Sarajevu.
OMEROVIĆ: Politika ove vlade i kliničkih centara je takva da ćemo sigurno do kraja godine ili najkasnije početkom naredne u Tuzli i Mostaru dobiti centre za radioterapiju. Broj malignih oboljenja jeste u porastu i mi smo prošle godine 21 milion KM dali samo za kemoterapiju i radioterapiju, ali nije samo onkologija ta koja učestvuje u ranom otkrivanju tumora, nego i opšta praksa i sve druge instance.
NN: Kako poboljšati opremljenost bonica? Nedavno u Kliničkom centru u Sarajevu niti jedan od CT aparata nije radio.
OMEROVIĆ: To su velike investicije, a naš zdravstveni fond nema novac predviđen za kapitalna ulaganja, pa čak ni za obnovu opreme.
NN: Iz parlamenta ste dobili pitanje zašto milion KM za rano otkrivanje dojke nije potrošen za nabavku mamografa, nego za preglede?
OMEROVIĆ: Mamograf je samo dio u sistemu. Odluka parlamenta je skrininig i rana detekcija raka dojke, a iz kantona su rekli da imaju dovoljno mamografa i da bi radije uzeli novac. Uostalom, mamograf ne znači ništa ako nemate komoru za razvijanje filma i drugu opremu.
NN: Transfuziolozi upozoravaju da u BiH nema rezervi krvi.
OMEROVIĆ: Potrebe medicine rastu jer se širi paleta zahvata koji se rade i što je veći nivo medicinske moći veća je potreba za krvlju. Mi smo ranije krv prikupljali iz organizacija, poput vojske, no danas nema takvih kolektiva, a zakazala je i propaganda. Problem s nedostatkom krvi je aktuelan svakog ljeta jer se poveća broj intervencija zbog priliva turista. Treba malo više animirati građane.
NN: Zašto FBiH još nema kriterij za liječenje odraslih van granica BiH?
OMEROVIĆ: Razgovori o tome traju od 1997. godine i imamo prilična neslaganje kantonalnih i kliničkih centara oko toga koji nivo usluga treba da ide vani. Kako nije bilo dogovora, mi smo donijeli uputstvo da Fond zdravstvenog osiguranja analizira svaki pojedinačni slučaj liječenja van BiH i refundira ono što je zaista bilo potrebno liječiti.
NN: Ali postoje izvještaji u kojima se navodi da ljudi sa dvojnim državljanstvom odlaze na liječenje u Hrvatsku kao državljani Hrvatske, a računi za liječenje kasnije dolaze u BiH kao računi za građane FBiH?
OMEROVIĆ: Neću odgovoriti na to pitanje.
"Mnoge stvari u kliničkim centrima mogu biti efikasnije"
NN: Koliko Vlada može uticati na imenovanje čelnih ljudi u kliničkim centrima u FBiH?
OMEROVIĆ: Vlada FBiH je suosnivač kliničkih centara na osnovu odluke koju nije verificirao Parlament FBiH i zato je propis da Vlada daje saglasnost na imenovanja. Ali ako bi Vlada to i preuzela u cjelosti, moramo tačno znati i koje su naše obaveze. No, to moramo urediti kako bi upravljanje centrima bilo bolje. Donijeli smo odluku da tamo gdje je FBiH suosnivač osnujemo nadzorne odbore kako bismo mogli kvalitetnije sudjelovati u radu kliničkih centara i eventualno tražiti odgovornost ako ima propusta.
NN: Jeste li Vi zadovolji ponašanjem uprava u kliničkim centrima?
OMEROVIĆ: Mnoge stvari se mogu učiniti efikasnijim, prije svega u unutrašnjoj organizaciji, ali i poštivanju dijagnostike i pretraga.
NN: Imate li informacija da u centrima ima nepotizma, aljkavosti?
OMEROVIĆ: Čim se o nečem priča onda toga ima, ali mi možemo djelovati samo ako imamo pisani zahtjev.