Ukoliko tropske vrućine budu nastavljene, o proglašenju vanrednog stanja odlučivaće uglavnom opštine i kantoni, kaže Safet Omerović, ministar zdravlja FBiH.
`U takvim slučajevima važnije je voditi računa o zaštiti zdravlja građana, nego o materijalnim posljedicama proglašenja vanrednog stanja`, ističe Omerović.
Ministar zdravlja nema informacija da li preduzeća poštuju naloge o promjeni radnog vremena radi očuvanja zdravlja stanovništva usljed velikih vrućina. Napominje da je posao inspekcija da provjeravaju stanje u preduzećima i na gradilištima.
NN: Kako se poštuju preporuke ministarstava o posebnom načinu rada zbog velikih vrućina?
OMEROVIĆ: Zdravstvene ustanove su ispoštovale naše preporuke, odnosno nalog za posebno ponašanje u vanrednim situacijama. Jer po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ministarstvo ima pravo davati ovakve oblike naloga u posebnim okolnostima. Nemamo podataka da li je tako i u privrednim subjektima, jer ih je teško dobiti, iako stanje pratimo preko zdravstvenih zavoda. Međutim, iz zdravstvenih institucija dolaze informacije da je sve više građana koji traže pomoć.
NN: Možete li poduzeti neke mjere protiv onih koji ne poštuju preporuke?
OMEROVIĆ: Tek na temelju dokaza da postoje posljedice zbog nepoštivanja preporuka moguće je poduzeti neke zakonske sankcije.
NN: Ali, da li je to kasno?
OMEROVIĆ: Pa tako je i s poštivanjem drugih zakona i preporuka.
NN: Imate li uopšte cjelovitiju informaciju o stanju zdravlja građana FBiH ovih dana?
OMEROVIĆ: Mi djelujemo po osnovu dva tijela, a to su Civilna zaštita, koja prati stanje na terenu, te Zavod za javno zdravstvo, koji prati zdravstveni bilten stanovništva. Oni prate stanje i daju preporuke kako se ponašati.
NN: Postoje li posebne inspekcije koje bi po Vašem nalogu pratile stanje, barem na gradilištima?
OMEROVIĆ: To je domen Ministarstva rada i socijalne zaštite, a sa druge strane - inspekcijske službe imaju posebnu upravu u FBiH.
NN: Ali, može li vaše ministarstvo izdati preporuku ili zahtjev za intenzivnije kontrole?
OMEROVIĆ: Preporuke su date svim inspekcijama. Mi dobro sarađujemo s inspekcijama iz našeg resora, koje nas moraju izvještavati svaki mjesec, a kada su posebne okolnosti, onda je to svaki dan. Mi smo im ovih dana izdali nalog za posebne sanitarne kontrole lako kvarljivih namirnica, jer je mnogo kvarljive robe na visokim temperaturama.
NN: I kakve su informacije s terena?
OMEROVIĆ: Stanje je pod kontrolom i za sada nema alarmantnih podataka.
NN: Ukoliko vrućine budu nastavljene, postoji li mogućnost proglašenja vanrednog stanja ili mjera koje bi bile jače od preporuka?
OMEROVIĆ: Parametri na terenu moraju biti zaista alarmantni da bi Vlada FBiH donijela takvu odluku. Istina, ti parametri postoje i do sada su mnoge općine proglasile vanredno stanje, ali to su općine gdje bukte požari. Inače - vanredno stanje mogu proglasiti općina ili kanton, a kada je stanje alarmantno u više kantona, onda to radi FBiH.
NN: Nerijetko se pominje i da je proglašenje vanrednog stanja skupo, jer treba obezbijediti novac za saniranje posljedica tog stanja?
OMEROVIĆ: To vam je kao pitanje da li je kasno reagovati kada se pojave posljedice. Ne treba to na taj način posmatrati, jer kada govorimo na primjer o požarima – daleko je manje investicija u prevenciju nego u sanaciju šteta.
NN: Ko bi trebao izdati nalog ili preporuku za jače preventivne aktivnosti u ovakvim situacijama?
OMEROVIĆ: Ovo ministarstvo, Ministartsvo rada, pa može i Vlada u cjelini, ali i štabovi civilne zaštite to rade. Oni rade i mnogo i dobro i njihov rad je za svaku pohvalu, posebno vatrogasnih jedinica i mobiliziranih pojedinaca. Jer jako je teško sanirati požare, pogotovo sada kada imamo svakodnevnu erupciju velikih požara. Mislim da ne vodimo dovoljno računa o zdravlju ljudi koji gase požare.
Prihvatljivo objedinjavanje kantonalnih ZZO
NN: Dom naroda parlamenta FBiH pokrenuo je inicijativu za objedinjavanje kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO). Je li to izvodljivo?
OMEROVIĆ: To zahtijeva prenos ovlaštenja s kantona na FBiH i to je pitanje dogovora. Inicijativa iz Doma naroda je sasvim prihvatljiva, jer zdravstvo je od posebnog društvenog značaja i teško ga je adekvatno organizirati ako je segmentirano, a ja mislim da je osnovno ljudsko pravo svih pacijenata da imaju jednak nivo zdravstvene zaštite koji se finansira s jednog mjesta. Za taj proces, bez obzira na ustavnu podijeljenost zdravstva između FBiH i kantona, dovoljna je saglasnost vlada i skupština kantona o prenosu ovlasti.
NN: Ko treba da pokrene prenos ovlasti?
OMEROVIĆ: Mi smo poslije štrajka napravili informaciju o svim manjkavostima ovakvog ustroja zdravstva i ona je praktično inicijativa jer su date smjernice kako funkcionalnije urediti sistem. Njeno usvajanje u parlamentu FBiH će biti formalizacija inicijative.