SARAJEVO, BANJALUKA - Dejton je donio mir, jedino je oko čega se bez sporenja slažu učesnici dramatičnih pregovora u Dejtonu, koji je tačno prije 11 godina zaustavio rat u BiH.
Jedanaest godina poslije i dalje su, po entitetskoj liniji, podijeljena mišljenja o njegovoj budućnosti.
Učesnici pregovora iz Federacije vjeruju da Dejton treba mijenjati. Skup je, kažu, i nefunkcionalan. Bivši srpski pregovarači tvrde, međutim, da se rušenjem Dejtona pokušava, u stvari, ono što suprotna strana nije uspjela za pregovaračkim stolom.
Krešimir Zubak, učesnik pregovora u Dejtonu od 1. do 21. novembra 1995. godine, smatra da je vrijeme pokazalo da je Dejton zaustavio rat, ali da su sva ostala rješenja proizašla iz njega zaustavila mogućnost samoodrživosti zemlje.
`Drago mi je da su u međunarodnoj zajednici shvatili da je nužno mijenjati ustavno uređenje BiH i da je taj proces započeo. Svjedoci smo da je postojeći sustav neodrživ i što je važnije - nije samoodrživ. Neefikasan je i izuzetno skup, ali ni prijedlog ovih promjena koje smo imali pred sobom nisu ništa efikasniji i ekonomičniji. Idealno bi bilo napraviti novi ustav koji garantira ravnopravnost sva tri naroda, ali realan sam i znam da to sada nije moguće, nego se mora ići u postepene izmjene`, smatra Zubak.
Vladimir Lukić, član tadašnje srpske delegacije, tvrdi da je Dejton može da predstavlja dobar okvir za izgradnju države, ali da ga ruše nekadašnji suparnici za pregovaračkim stolom.
`Problem je u ome što nijedna strana, učesnica u pregovorima, a pogotovo FBiH, nije iskreno i do kraja prihvatila Dejton. Strane iz Federacija već duže vrijeme ruše Dejton, pokušavajući da ga stave u kontekst onoga što je i izazvalo rat. To je vrlo opasno. Ubijeđen sam da s malom dogradnjom Dejton može biti dobra podloga za miran život i razvoj u BiH, a samim tim i okruženja`, ističe Lukić.
Aktuelni član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i jedan od učesnika pregovora u Dejtonu u više navrata je podvukao da je Dejtonski sporazum bio neophodan kako bi se zaustavio rat u BiH, ali smatra da nije obezbijedio poštivanje ljudskih prava.
Parafiranjem mirovnog sporazuma za BiH 21. novembra 1995. godine zvanično je okončan troipogodišnji rat. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton, poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i SR Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.
Mirovni sporazum su tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično potpisali u Jelisejskoj palati u Parizu. Sva trojica glavnih aktera Dejtonskog sporazuma, Tuđman, Izetbegović i Milošević su u međuvremenu preminuli.
Posljednji put predstavnici država potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u Rajt-Petersonu u novembru 2000. godine, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika.
Ambasada SAD u BiH organizator svečanosti
Povodom obilježavanja jedanaeste godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH danas će biti domaćin svečanosti u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Zvanicama će se obratiti američki ambasador Daglas Meklheni i predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.