SARAJEVO, BANJALUKA - Iako je prema pravilima Centralne izborne komisije (CIK) BiH predviđeno da prikrivanje stvarnog stanja prilikom popunjavanja imovinskog kartona funkcionera i političara u BiH podliježe samo moralnoj odgovornosti, u ovoj instituciji, ali i čelnici javnog i civilnog sektora, smatraju da je krajnje vrijeme da se uvedu "konkretne" kazne.
U CIK-u kažu da funkcioneri ne podliježu nikakvoj sankciji, osim one moralne i javne, ako ne prijave svu imovinu koju imaju, ali naglašavaju da svi funkcioneri moraju dostaviti kartone do određenog roka.
"CIK može da izrekne novčane kazne samo u slučaju ako funkcioneri ne dostave na vrijeme svoj imovinski karton, a te kazne su od 200 do 3.000 KM", kazala je Maksida Bajramović, portparol CIK-a, i dodala da do sada nije bilo neke inicijative da se ta praksa promijeni.
Međutim, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović kaže da je ova organizacija predlagala CIK-u da se imovinski karton preciznije uredi, te da je veliki problem nepostojanje sankcija za one koji ne prijave svu imovinu, a takvih, prema njegovom mišljenju, ima dosta.
"Što se tiče krivične odgovornosti to je stvar pravosuđa, ali ono što je u nadležnosti CIK-a, a što smo mi predlagali, jeste da se uvede zabrana kandidovanja na izborima za one koji ne prijave svu imovinu", objašnjava Dejanović, naglašavajući da nije bilo nikakvog odgovora na ovaj prijedlog.
Dejanović je kazao da je smiješno insistirati na samo moralnoj odgovornosti u društvu kao što je naše, te da se o toj odgovornosti može govoriti u nekim razvijenim zemljama i da je iluzija očekivati da to ovdje bude dovoljno da bi se stvari dovele u red.
Petar Kunić, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci, kaže da se takva pojava može tretirati i kao krivično djelo lažnog prikazivanja imovinskog stanja, ali smatra da jedan zakonodavni organ nikada neće donijeti takvo rješenje.
"Međutim, treba pokrenuti postupak kako je ta imovina sticana. Ako se za nekog utvrdi da ima imovinu koja prelazi realne okolnosti treba primijeniti postupak protiv te osobe", objašnjava profesor Kunić.
On precizira da treba osnovati posebno tijelo koje će voditi te postupke i provjeravanja imovinskih kartona, te da bi se nakon istrage o sticanju prijavljene imovine vrlo lako došlo i do one koja nije prijavljena na kartonu.
Drago Kalabić, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, smatra da bi imovinski karton trebalo da se "mijenja" i da oni koji ne prijave imovinu treba da snose sankcije, ali da je ključna stvar kako su ljudi došli do te imovine.
"U ovom momentu je to moralna odgovornost, koja je vrlo upitna i što se mene tiče to svakako treba sankcionisati. Ne može se dopustiti da se bilo šta krije, jer je ovo javni posao", smatra Kalabić i dodaje da se svako ko popunjava karton mora opravdati građanima kakvim se poslom bavi i šta radi u životu.
Dževad Osmančević, predsjedavajući Vijeća naroda RS, smatra da pojedini političari u početku nisu shvatali svoju političku odgovornost prema ljudima koji ih biraju i prijave imovinu.
"Treba gledati to pod drugačijim svjetlom. Ne može se nekome suditi ako ima dva stana i auto i 50.000 KM samo zato što je političar, nego treba pogledati šta je radio da bi došao do toga. Ako neko ne želi da da te podatke, onda ne treba da se bavi tim poslom", objašnjava Osmančević.
On smatra da treba da se uzmu modeli i rješenja drugih država te da se na osnovu toga i na osnovu sopstvenih iskustava dođe do rješenja koje će biti zadovoljavajuće.
"Ne treba prikrivati svoju imovinu, nego ljudima pokazati kako se do nje došlo", zaključuje Osmančević.
Ivo Miro Jović, visoki funkcioner HDZ BiH, kaže da se radi ne samo o moralnoj obavezi, nego i o vjerodostojnosti političara kod biračkog tijela, te ukoliko ima potrebe da nešto skriva pored moralne ima i obavezu da pruži uvid u to kako su stečena ta sredstva.
"Ova zemlja je nedavno izašla iz rata, a rat je sam po sebi nemoralan čin. Mi smo i u duhovnoj sferi imali posrtaja, a kamoli u političkoj", smatra Jović.