BiH

Sarajevska "Hidrogradnja" naplatila 85 miliona dolara

Sarajevska "Hidrogradnja" naplatila 85 miliona dolara
Sarajevska "Hidrogradnja" naplatila 85 miliona dolara
N. KRSMAN

SARAJEVO Preduzeće "Hidrogradnja" Sarajevo do sada je naplatilo 85 miliona dolara na ime ratne štete u Iraku od Komisije Ujedinjenih nacija, iako postoji mišljenje Ministarstva pravde BiH da je pravni nasljednik i "Hidrogradnja" Pale iz Istočnog Sarajeva.

Kazao je ovo juče Radojica Mandić, direktor `Hidrogradnje` Pale. On je ogorčen odlukom Ljerke Marić, bivšeg ministra finansija i trezora BiH, koja je prošle sedmice odobrila isplatu posljednje tranše od 10 miliona dolara sarajevskoj `Hidrogradnji`. Marićeva je u petak kazala da je dala nalog za isplatu 10 miliona dolara na osnovu odluke Savjeta ministara iz 2002. godine, po kojoj se odšteta isplaćuje oštećenim korisnicima.

`Iako postoji mišljenje Ministarstva pravde BiH da su obje 'Hidrogradnje' pravni nasljednici, te da imamo pravo na učešće u naplati prijeratnih potraživanja, isključeni smo iz toga. Vlada RS u decembru je donijela zaključke u vezi s ovim i više puta se i prije toga obraćala Savjetu ministara, ali novac je ponovo isplaćen sarajevskoj 'Hidrogradnji'. Prvi put su 2001. godine dobili 65 miliona dolara, a potom dvaput po 10 miliona dolara`, kaže Mandić.

Mehmed Drino, direktor `Hidrogradnje` Sarajevo, tvrdi da su oni pravni nasljednici preduzeća koje postoji već 60 godina.

`Imamo svu dokumentaciju koja potvrđuje da smo pravni sljednici i svaka druga priča je neutemeljena. Svu ovu dokumentaciju vidio je i Krstan Simić, koji je bio na čelu komisije Vlade RS. Uz prava naslijedili smo i obaveze prema investitorima od 100 miliona dolara, a 'Hidrogradnja' iz RS uzela je opremu u vrijednosti 70 miliona dolara`, kaže Drino.

Mandić ističe da je predlagao direktoru Drini da zajednički otplate dug investitorima, ako ga ima, te da podijele i prava i obaveze.

`Komisija UN-a odbrila je 90 miliona dolara odštete za 'Hidrogradnju', već su dobili 85 miliona dolara. Sporno je još 26 miliona dolara u obveznicama preko Jubmes banke Beograd`, kazao je Mandić.

Drino tvrdi da su obje firme u teškoj situaciji, te da ih očekuju privatizacije, dok saradnju dvaju preduzeća smatra dobrom.

`Imamo ugovor o saradnji potpisan prije dvije godine i naši odnosi su korektni, ali činjenice su činjenice. Nakon rata u Iraku nama se vratilo 3.000 ljudi s gradilišta kojima smo morali davati plate i doprinose`, kaže Drino.

Mandić odgovara da njegova firma ne bi bila u teškoj situaciji da je naplatila 85 miliona dolara, te očekuje da se ovaj problem što prije riješi. Vlada RS odlučila je da, ukoliko federalna vlada ne prihvati pregovore o rješavanju ovog problema, podnesu tužbu i zatraži od Suda BiH izricanje privremene zabrane raspolaganja ovim novcem.

Najčitanije