BANJALUKA - Funkcioneri koje je visoki predstavnik smjenjivao sa njihovih pozicija pod izgovorom da pripadaju mreži podrške Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, haškim optuženicima, neće tražiti odštetu od RS, rekao je Mirko Šarović, bivši predsjednik RS i član Predsjedništva BiH.
Njega je u februaru 2004. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun smijenio s pozicije potpredsjednika SDS-a i zabranio mu politički angažman, što mu je nedavno ponovo dozvoljeno. Šarović je rekao da smijenjeni neće odustati od zahtjeva za obeštećenjem, ali da je RS zadnja koja bi to trebalo da plati.
"Mislimo da treba da plate BiH, u čije ime je visoki predstavnik donosio odluke, i UN u čije ime je OHR djelovao. Ali probajte da naplatite odštetu ako se sudarite s vozilom UN-a a kamoli da od njih odštetu tražite u ovakvim situacijama", rekao je Šarović i dodao da očekuje da ih obešteti država.
On je rekao da smijenjeni neće tražiti neke milionske sume, već da će tražiti materijalno obeštećenje koje bi bilo u skladu s tim šta su ti ljudi izgubili dok su bili smijenjeni, dok su im bili blokirani računi i zabranjen javni angažman.
Rekao je da od Vlade RS prije svega očekuju da im pomogne da im praktično budu vraćena sva građanska prava i omogućen normalan život.
"Neki ljudi nisu imali nikakva primanja, neki su imali sudske troškove koje im treba nadoknaditi. Nisu sve materijalne stvari koje ljudi traže. Konkretno u mom slučaju, imam sedam godina nepovezanog staža, blokirani su mi bili računi i samo sam mogao da sjedim kod kuće sretan, eto, što sam na slobodi, da nisam na nekom drugom mjestu", kaže Šarović.
Dodao je da će od RS tražiti neku sumu ako ne uspiju ništa ostvariti sudskim putem i to za ljude koji su u materijalnoj potrebi.
Na kraju bi sile odgovorne za stvaranje OHR-a mogle popuniti pozamašni isplatni nalog, rekao Periš
Metju Periš, bivši pravni savjetnik supervizora za Brčko distrikt, smatra da će neko morati da plati odštetu ljudima koji su smijenjeni od strane visokog predstavnika, upozorivši da se može raditi o značajnim sumama novca. Međutim, kako je istakao, s obzirom da nakon zatvaranja OHR-a u BiH neće postojati legalni nasljednik te institucije, cijelu odštetu će morati platiti bh. poreski obveznici.
On je pojasnio da postoje dva načina na koja to može da se desi. Jedan je da cijeli proces ide kroz domaće pravosuđe. Periš je istakao da je Ustavni sud još 2006. godine donio odluku da su sudovi obavezni da saslušaju ove tužbe, ali da će Sud BiH, kojeg je kreirao visoki predstavnik, odbiti da procesuira ove slučajeve.
"Sud BiH je stvoren od strane OHR-a i neće uraditi ništa što će potkopati temelj na kojem je stvoren. Ali onda se može desiti da slučaj preuzmu entitetski sudovi koji imaju osnova za tako nešto, a onda će narediti izvršenje presuda kroz državnu imovinu koja se nalazi u entitetima", rekao je on.
Drugi način je, kako je istakao, da tužbe za odštetu budu podnesene Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Nakon odlaska OHR-a diktatorske odluke koje je donosio OHR biće laka meta ovom sudu", rekao je on.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, kaže da je neosporno da su ti ljudi patili, da su nepravedno sankcionisani, jer se ispostavilo da nisu odgovorni za skrivanje Karadžića i Mladića.
"Međutim, RS nije ta koja bi trebalo da plaća obeštećenje, jer RS nije ni na koji način kriva za ono što se njima desilo. Mislim da bi oni trebalo da idu na Sud u Strazbur", rekla je Majkićeva.
Dragan Ćuzulan, generalni sekretar SDS-a, rekao je da SDS očekuje od Vlade RS da se izjasni i da jasno kaže kakav odnos ima prema tim ljudima.