BUDVA - Sastanak predsjednika država u okviru Samita "Brdo - Brioni Procesa", počeo je danas u Budvi, javlja Anadolija.
Na Samitu, na kojem učestvuje devet predsjednika država i jedan državni sekretar, razgovara se o integraciji država Zapadnog Balkana i vrijednosti regionalnih projekata.
Samitom, u dogovoru sa predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, predsjedava predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Predsjednici država Zapadnog Balkana i predsjednici Hrvatske i Slovenije ovom inicijativom imaju ambiciju da ojačaju politički dijalog Zapadnog Balkana i Evropske unije, koristeći podršku i pomoć Hrvatske i Slovenije kao njenih članica.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, na sastanku će se naglasiti vrijednost integracija i regionalnih projekata.
Osim domaćina, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, na Samitu učestvuju i Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, Atifete Jahjaga, predsjednica Kosova, Heinz Fischer, predsjednik Austrije, Đorge Ivanov, predsjednik Makedonije, Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Takođe, na Samitu učestvuju i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, Bujar Nishani, predsjednik Albanije i Harlem Desir, državni ministar za evropske poslove Francuske.
Nakon sastanka, planirana je konferencija za novinare predsjednika Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Austrije.
Nikolić:Potreban zajednički odgovor i osuda ekstremizma
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kazao je danas u Budvi da je region danas sučen sa daleko većim bezbjednosnim problemima, te poručio da je Srbija čvrsto opredijeljana da odgovori savremenim bezbjednosnim izazovima.
Borba protiv terorizma, svih vidova ekstremizma i radikalizma predstavlja zadatak od prioritetnog značaja za sve nas, kazao je Nikolić obraćajući se učesnicima Samitu lidera procesa "Brdo-Brioni".
Izrazivši žaljenje što se u posljednje vrijeme "umnožavaju nevolje" u regionu, kao i uznemirenost povodom pojedinih incidenata i nedavnih brutalnih terorističkih ataka, Nikolić je istakao da zemlje u regionu može istinski da zbliži samo pravdoljubiva osuda i reagovanje na incidente, poput onih nedavnih u Makedoniji.
"Ovakva iskušenja moramo da shvatimo najozbiljnije i da uvek i u svakoj prilici zajednički dogovaramo kako da se postavimo prema njima, šta da radimo da bismo očuvali bezbednost ne samo svake naše zemlje pojedinačno, već čitavog regiona", poručio je Nikolić.
Naglasivši da je u odnosu na prošlogodišnji ovkav skup u Dubroviku region danas suočen sa daleko većim bezbjednosnim problemima, Nikolić je ukazao da su razlog tome najsvirepiji akti ekstremizma, koji terorom žele da poštignu političke ciljeve, a koje pojedine zemlje, nažalošt, nazivaju "incidnetima".
"Zaprepašćeni smo i vrlo zabrinuti poslednjom surovom akcijom albanskih terorista u Kumanovu u Makedoniji. Nedopustivo je to što se desilo. Zastrašuje činjenica da se takav zločin povremeno naziva "urbanom gerilom". Može se lako zamisliti kakve bi salve optužbi uslijedile, a za njima prijetnje i akcije, protiv nekih drugih počinioca i za djela daleko manjeg obima", podvukao je Nikolić.
Predsjednik Srbije je stoga zatražio osudu i reagovanje na ovakve događaje, posebno ako su aršini isti, jer, kako kaže, ako se to ne uvažava neće ni biti međusobnog povjerenja tako neophodnog za budućnost regiona.
Zatražio je i objektivnu i stručnu istragu, kako bi se obijelodanilo šta se stvarno dogodilo i šta se preduzelo u sankcionisanju počinilaca zločina.
"Posljednja uznemirujuća događanja na unutrašnjoj sceni Makedonije još više potvrđuju potrebu da reagujemo politički zrelo, kao dobronamerne komšije i da pružimo podršku svemu onome što vodi stabilizaciji prilika u Makedoniji. Srbija iskreno želi sve najbolje svojim južnim prijateljima i veruje da će naći snage da mudrim i odlučnim potezima prevaziđu sadašnju krizu", rekao je Nikolić.
On je istakao da Srbja borbi protiv terorizma nastoji da doprinese i sa pozicije aktuelnog predsjedavajućeg OEBS-u, te naveo da, nakon tragičnih događaja u Parizu i Kopenhagenu, puna pažnje treba biti posvećena ovom fenomenu kao izuzetno pretećem za evropsku i širu međunarodnu bezbjednost.
Predsjednik se dalje založio za tešnju saradnju u oblasti snabdijevanje energentima, gdje ne bi, prema njegovim riječima trebalo polaziti tek od svojih uskih interesa, već da se posmatra šira slika koja podrazumijeva energetsku sigurnost čitavog regiona.
"Uveren sam da svaki račun koji polazi od uskih interesa neće u konačnom zadovoljiti onog koji se prikloni kratkovidim rešenjima... Bilo bi dobro da se u našoj regiji ukrštaju, spajaju, dupliraju razni tokovi i gasovodi, a naš geostrateški položaj, naš region koji jeste raskrsnica, dozvoljava nam ovakva razmišljanja", uveren je Nikolić pozivajući da se mudrom politikom obezbedi da zemlje, kojima su energenti - gas pre svega - deo prirodnih resursa, pronađu interes da transport energenata ne zaobiđe ovaj region.
Takođe je kazao da nema stvarnog spokoja i razvoja Evrope bez svih zemalja jugoistočne Evrope u jedinstvenoj porodici EU.
"Primećujem da svi mi pomalo osećamo neku vrstu indiferentnosti aktuelnih članica u pogledu ukjučivanja svih zemalja zapadnog Balkana u EU. Predlažem da se i sa ovog skupa snažno apeluje da Brisel posveti veću pažnju proširenju EU i da pruži konkretnu podršku nastojanjima da i mi, koji to još nismo, postanemo punopravne članice. To je jednako dobro ne smao za nas koji čekamo pred vratim EU, već i za samu Uniju, koja, neće moći istinski da napreduje bez svih zemalja jugoistočne Evrope u svom sastavu", istakao je on.
Predsjednik Srbije se u svom govoru osvrnuo i na mlade, ocijenivši da investiranje u njih jeste investiranje u budućnost, i da na ovom polju zemlje zapadnog Balkana mogu da pokažu zajedničku brigu i inicijativu.
Nikolić je kazaoi da je region ušao u neku vrstu političke zrelosti i izgradnje Bakana na osnovama na kojima počiva EU i dodao da je možda trenutak da se ovaj samit rijeđe održava na sadašnjem nivou, odnosno da se lideri okupe kada za to postoje stvarne potrebe.
"Verujem da bi, između naših samita, trebalo više prostora i vremena da omogućimo našim vladama kako bi izabrale i sprovele projekte od zajedničkih interesa u svim oblastima života naših država. Vreme je za što konkretnije akcije... Trebalo bi da vodimo računa jedni o drugima kao što to čine članovi složnih porodica", zaključio je Predsjednik Srbije.