SARAJEVO - Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici upoznato je s informacijom Direkcije za evropske integracije o trenutnim i narednim aktivnostima na pripremi odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije.
Savjet ministara je na sjednici informisano da je u toku proces prevođenja te da je više od 2.300 odgovora na Upitnik Evropske komisije spremno za prevod. Očekuje se da i preostale radne grupe uskoro završe posao tehničke finalizacije odgovora i postignu dogovor te da ih dostave Sekretarijatu Komisije za evropske integracije.
Savjet ministara BiH upoznato je s informacijom Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihova harmonizacija na prostoru Bosne i Hercegovine. Prema Informaciji, uspostavljeni su i objavljeni registri neporeznih nameta u entitetima i Brčko distriktu BiH kao prvi korak u mapiranju neporeznih davanja.
Na ovaj način ispunjena je obaveza iz Akcionog plana Reformske agende te stvorene pretpostavke za buduće aktivnosti smanjenja i harmonizacije neporeznih davanja kojih na svim nivoima u BiH ima više od 3.000.
Savjet ministara BiH donio je izmjene Pravilnika o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa, koji je predložila Agencija za sigurnost hrane u cilju daljnjeg usklađivanja s odgovarajućim uredbom Evropske zajednice u pogledu definisanja mašinskog okoštenog mesa.
Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog dopuna Zakona o komunikacijama u cilju uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u cijeloj BiH.
Na ovaj način vrši se usklađivanje bh. zakonodavstva s legislativom Evropske unije u ovoj oblasti te ispunjava ranija preporuka Evropske komisije. Dopunama Zakona definisano je da je operator telekomunikacija dužan omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive, SMS poruke na jedinstveni evropski broj za hitne situacije 112 i e-pozive, kao i pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Bosni i Hercegovini.
Ove usluge će biti besplatne s bilo kojeg telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje e-poziva. Ministarstvo komunikacija i saobraćaja dostaviće ovaj prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.
Na prijedlog Ministarstva komunikacija i saobraćaja, Savjet ministara BiH donijelo je Odluku o usvajanju minimalnih tehničkih zahtjeva za prijemnike DVB – T2 u Bosni i Hercegovini u cilju ubrzanja procesa digitalizacije u BiH. Na ovaj način želi se realizovati obaveza predviđena dopunom Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju te omogućiti nadogradnja nabavljene opreme, kao i provođenje nabavke opreme za II fazu digitalizacije.
Time bi se u najkraćem mogućem roku okončao započeti postupak digitalizacije na dobrobit javnih radiotelevizijskih servisa, komercijalnih RTV stanica i svih građana BiH.
Usvojen je i Izvještaj Ministarstva komunikacija i saobraćaja o realizaciji Projekta digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, u kojem su hronološki navedene provedene aktivnosti i budući koraci za ubrzanje ovog procesa, koji BiH provodi u skladu s međunarodnim sporazumima.
U toku je sprovođenje aktivnosti za drugu fazu ovog projekta, nakon što je puštanjem radiotelevizijskog digitalnog signala polovinom oktobra prošle godine zvanično okončana prva faza Projekta digitalizacije.
Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu u skladu sa Zakonom o strancima. Ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2018. godinu iznosi 1.590 radnih dozvola, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 900 radnih dozvola, Republiku Srpsku 600 radnih dozvola i Brčko Distrikt BiH 90 radnih dozvola.
Za produženje već izdanih radnih dozvola godišnja kvota iznosi 970 radnih dozvola. Istovremeno, godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 620 radnih dozvola, od čega je za Federaciju BiH 370, za Republiku Srpsku 200 i za Brčko distrikt 50 radnih dozvola.
Savjet ministara usvojilo je informaciju Ministarstva civilnih poslova BiH o učešću BiH u Erasmus+ programu, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i mlade te donijelo više zaključaka kojima je obavezalo nadležne institucije u BiH da osiguraju sredstva i ljudske resurse za dalje učešće BiH u ovom programu Evropske unije.
U Informaciji je naglašeno da bi institucije iz BiH u naredne tri godine trebali povući više od 2,7 miliona evra na osnovu projekata u kojima učestvuju u okviru Erasmus+ programa. Institucije iz BiH po pozivu iz 2016. godine učestvuju u devet projekata, ukupne vrijednosti 8.615.607,54 evra, a institucije iz BiH dobiće 2.761.185 evra.
Savjet ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Prema Informaciji, u 331 predškolsku ustanovu (195 javnih i 136 privatnih) u školskoj 2016/17. godini upisano je 24.842 djece, od čega je 491 dijete s posebnim potrebama. U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj predškolskih ustanova je veći za 4,4 posto, a broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 8,5 odsto.
U Bosni i Hercegovini su u ovom periodu u 1.840 osnovnih škola upisana 287.694 učenika, od čega je 49 škola za djecu s posebnim potrebama. U prvi razred osnovne škole upisano je 32.414, što je za 890 učenika manje u odnosu na školsku 2015/2016. godinu, kada su upisana 33.304 učenika. Istovremeno je u 311 srednjih škola u BiH upisano 126.965 učenika, što je manje za 6.263 učenika ili 4,7 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući integrirane studije, u zimski semestar akademske 2016/17. godine upisano je 99.977 studenata, dok je u prethodnoj akademskoj godini bilo upisano 105.299 studenata. Od toga je 89.847 studenata upisano na sve godine studija, a 10.130 su apsolventi. U istom periodu postdiplomske, magistarske, master i specijalističke studije upisala su 11.624 studenta, dok su doktorske studije upisala 823 studenta. Ukupno je 14.487 studenata u prošloj akademskoj godini završilo fakultete, što je manje za 1.487 studenata u odnosu na prethodnu akademsku godinu. Prema podacima entitetskih statističkih organa, javni izdaci za formalno obrazovanje u Republici Srpskoj u 2015. godini iznosili su 413.701.946 KM, a u Federaciji 873.108.000 KM.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine zadužilo je Ministarstvo civilnih poslova da zajedno sa svim nadležnim obrazovnim vlastima i drugim partnerima uloži dodatne napore kako bi se realizirale njihove preporuke sa završnog sastanka održanog u Sarajevu prošle godine te izradio strateški dokument koji će predstavljati viziju razvoja stručnog obrazovanja u narednih deset godina.
To bi u konačnici trebalo utjecati na smanjenje nezaposlenosti, naročito mladih osoba. Ovaj zaključak proistekao je iz Informacije Ministarstva civilnih poslova o napretku u stručnom obrazovanju - pregled Torinskog procesa za period 2014. - 2016./2017. godina za Bosnu i Hercegovinu, koja je usvojena na današnjoj sjednici. Eksperti iz Evropske unije i ETF-a na konferenciji sa svim zemljama partnerima ocijenili da je bh. izvještaj među najboljim.
Savjet ministara BiH pozvao je nadležne obrazovne vlasti, koje su učinile značajan napredak u području stručnog obrazovanja, da i dalje razvijaju ovu oblast, s fokusom na osiguranje kvaliteta, vrednovanja i priznavanja informalnog i neformalnog učenja u kontekstu različite provedbe kvalifikacionog okvira za cjeloživotno učenje. Posebno se prioritetno ističe važnost usklađivanja upisne politike s potrebama tržišta rada u oblasti stručnog obrazovanja.
Finalna verzija Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2018. – 2020. godinu biće završena do januara naredne godine, navodi se u Planu aktivnosti za izradu ovog programa koji je za Vijeće ministara BiH pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje. Plan aktivnosti sadrži pregled nosioca obaveza i aktivnosti koje će biti provedene u precizno utvrđenim rokovima u cilju izrade kvalitetnijeg i sadržajnijeg Programa ekonomskih reformi koji podnose zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji.