Političari u RS moraju učiniti napor da ubijede građane da novi Zakon o javnom redu i miru ne ograničava slobodu izražavanja na internetu, rekao je Fredrik Schiller, ambasador Švedske u BiH.
"Švedska, ali i drugi ambasadori EU žele znati da li ta kodifikacija dovodi do ograničavanja slobode izražavanja na društvenim mrežama", rekao je on.
NN: Mnogo prašine u javnosti diglo se u vezi s novim Zakonom o javnom redu RS. Kako Vi to vidite iz perspektive švedskog ambasadora?
SCHILLER: Predlagači, čini mi se, tvrde da je riječ samo o kodifikaciji nečega što se već sprovodi. Švedska, ali i drugi ambasadori EU žele znati da li ta kodifikacija dovodi do ograničavanja slobode izražavanja na društvenim mrežama. Predlagači su nam rekli da to ne znači to. Čini mi se da postoji nedostatak povjerenja prema političarima i to je problem ne samo ovdje nego u cijeloj zemlji - glasači, mediji, javnost, misle da postoje neke skrivene namjere. Mislim da ovdje političari moraju učiniti napor da ubijede građane da to nije tako. Očuvanje slobodne debate je nešto što mi Šveđani jako cijenimo, a to je jako teško ako je samocenzura kod novinara u porastu i u RS i u FBiH. Ne želim reći da se to dešava zbog ovog zakona, već da smo zabrinuti da ne bi generalno bila ugrožena nezavisnost vaše profesije.
NN: Ne čini li Vam se da su samocenzura i sve veća ekonomska zavisnost medija trend u svijetu, pa i u razvijenim zapadnim demokratijama?
SCHILLER: Mislim da je tačno da je sve više prisutna komercijalizacija i u Švedskoj. Sve teže je evropskim medijima, ali i drugdje u svijetu, izvještavati o činjenicama. Ali sa druge strane, ispred mene su jedan iPad i tri iPhonea. I tu se ponovo vraćamo na društvene mreže.
NN: Šta je to što Švedsku danas čini tako uspješnom zemljom?
SCHILLER: Prije oko 110 godina Švedska je bila ruralna zemlja. Švedska se obogatila na svojim prirodnim resursima. Osim toga, mi smo, poput Švajcarske, uspjeli ostati izvan Drugog svjetskog rata. Naša industrija ne samo da nije bila uništena, nego smo čak zaradili prodavajući robu i saveznicima i silama osovine. Naša ekonomija je nastavila snažan rast pedesetih i šezdesetih godina. Istovremeno, Jugoslavija je jako stradala tokom Drugog svjetskog rata. Tokom tog vremena zvali smo Jugoslovene da rade kod nas i oni su nam mnogo pomogli da se razvijemo. Takođe, važna je i politička kultura koju imamo. Sada imamo manjinsku vladu koja je uspjela da napravi dogovor s opozicijom u vezi s budžetom i nekim strateškim pitanjima koja su u interesu svih Šveđana, bez obzira na političku orijentaciju. Strategija je da izbjegnemo nagle promjene i sarađujemo na važnim pitanjima. A naučili smo lekciju tokom bankarskih kriza. Jako nam je pomoglo i članstvo u EU.
NN: U našim medijima veliku pažnju je izazvala vijest prije nekoliko godina da je jedna švedska ministrica morala podnijeti ostavku jer je javnim novcem platila pelene za bebu, iako je novac već sutradan vratila u kasu. Da li su takve stvari baš uobičajene za Švedsku...?
SCHILLER: To nije jedini takav slučaj. Takvi primjeri govore mnogo koliko su se mediji promijenili, rekao bih na negativan način. Sve se više gledaju skandali. Ozbiljne, dugoročne teme, nažalost, ne prodaju se dobro. Ali, sa druge strane, dobro je da ste kao političar u fokusu javnosti. Mediji naše političare veoma često "prže" i to pomaže biračima kada se opredjeljuju na izborima. U Švedskoj postoji jako malo cenzure. Jedan poznati novinar je rekao da mediji u Švedskoj nisu treća snaga, nego prva snaga države. Nismo savršeni, ali slobodni mediji stvaraju dobru klimu.
NN: Šta je potrebno za građansko društvo u ovoj zemlji da pomogne i da se uključi u političke procese?
SCHILLER: Možda će zvučati naivno, ali kratak odgovor je da je sama situacija dovoljan razlog. A potreba za promjenom ovdje stvarno postoji. Uopšte ne zagovaram drastične akcije ili nasilje, ali potrebno je da se ljudi uključe u ono što se dešava i da prate šta političari rade. Na proteklim izborima bio sam posmatrač i bio sam tužan kad sam vidio koliko se ljudi odlučilo na "bijele listiće". Činilo mi se da su ljudi htjeli reći da ne žele birati. Mi bismo željeli da se u ovoj zemlji dese konstruktivne promjene.
NN: Švedska je mnogo pomagala BiH. Možete li nam reći kojim projektima se trenutno bavite?
SCHILLER: Prvi programi švedske SIDA, koja je integrisana u mojoj ambasadi, su bili pomoć interno raseljenim licima i izgradnja domova. Tokom vremena fokus smo promijenili više na kvalitativna pitanja. Sada se bavimo regionalnim strategijama. Bavimo se poboljšanjem vladavine prava, obučavajući pravosudno osoblje, modernizujući sudove i radeći na smanjivanju broja zaostalih predmeta. Mi smo pomogli da se postavi temelj, sada je na pravosuđu da uradi svoj dio posla. Pomažemo i u ekonomiji koliko možemo fokusirajući se na projekte koji pomažu ekonomskom razvoju.
Novi šef Delegacije EU u BiH
NN: Sljedeći šef Delegacije EU je Lars-Gunnar Wigemark iz Švedske. Hoće li Švedska sada dodatno dobiti na značaju?
SCHILLER: Mislim da je moj prijatelj Peter Sorensen napravio dobar posao tokom svog mandata. Dobro je da je na čelu Delegacije Šveđanin, kojeg ćemo mi pokušati da "ubijedimo" da razvija naše švedske metode i način razmišljanja. Mislim da je za ovu poziciju bilo čak 38 prijava, a EU je dala mnogo novca u proces selekcije. Njega znam odavno, njegovo prvo diplomatsko postavljanje je bilo u Beogradu devedesetih, tako da je njegov srpsko-hrvatski jako dobar. Veoma je kvalifikovan, ima dobar tim ovdje i tijesno ćemo sarađivati. On će pomagati i nama da promovišemo evropsku inicijativu, za koju se radujem da je potpisana i podržana. Nadam se da sad možemo početi raditi na njenoj implementaciji. Ne postoje nikakve skrivene namjere, mi samo želimo da BiH krene naprijed.