Na području BiH u prošloj godini ispitano je više od 90.000 uzoraka hrane, od čega je oko 5,6 odsto bilo neupotrebljivo za ljudsku prehranu, kaže Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH.
O postojanju hrane sumnjivog higijenskog kvaliteta na bh. tržištu Agenciju su upozorile i nadležne evropske institucije, te da su preuzeli sve aktivnosti da zaštite potrošače u BiH. Ističe da i građani moraju paziti gdje i kakvu hranu kupuju, te da su najčešće bakterije koje uzrokuju trovanja kod ljudi vrste ešerihija koli, salmonele i stafilokoki.
NN: U posljednje vrijeme česta su trovanja stanovništva hranom. Šta je Agencija za sigurnost hrane do sada preduzela da se spriječi ova pojava?
MAČKIĆ: Agencija je sagledala stanje trovanja hranom u Sarajevu i dala određene stručne preporuke u cilju pronalaska porijekla uzročnika salmonele. Agencija prati i stanje trovanja koja su se pojavila u drugim mjestima i daje preporuke federalnim ministarstvima zdravstva i poljoprivrede, ali i inspektoratima. Dakle, dajemo stručnu i naučnu pomoć o tome šta će poduzimati inspektorati. Već smo izdali i preporuke u vidu brošura namijenjene potrošačima kako da postupaju sa namirnicama i gdje da ih kupuju.
NN: Kakav je kvalitet hrane koja se uvozi u BiH?
MAČKIĆ: Da bi dali odgovor na pitanje kakva se hrana uvozi i jede u BiH pravimo plan monitoringa kontrole namirnica. Na osnovu broja uzetih i kontrolisanih uzoraka mi ćemo dati podatke šta je nađeno u tim uzorcima. Te aktivnosti su u toku.
NN: Šta savjetujete građanima kako bi izbjegli moguća trovanja hranom?
MAČKIĆ: Agencija za sigurnost hrane BiH je putem medija više puta davala preporuke potrošačima u BiH da u ovim toplim danima na propisan način vrše čuvanje i skladištenje namirnica i da ih kupuju u objektima koji imaju dozvolu za rad, a nikako po nelegalnim pijacama koje nemaju dozvolu inspekcijskih organa. Nije rijedak slučaj da vidimo da se u BiH kupuje hrana uz saobraćajnice, po parkovima i oko pijaca što može da dovede do trovanja stanovništva.
NN: Najavili ste da je u pripremi izrada opšteg plana upravljanja krizom u slučaju masovnih trovanja koji predviđa osnivanje kriznog štaba. Šta podrazumijeva taj plan?
MAČKIĆ: Agencija je u slučaju masovnih trovanja ovlaštena da upravlja kriznim situacijama u saradnji sa entitetima. Agencija je nadležna za formiranje kriznog štaba na nivou države, a entiteti treba da formiraju krizne štabove, a na nivou entiteta i da kandiduju članove na državnom nivou. Takve planove imaju sve zemlje u Evropi. Na prijedlog Agencije najmanje jednom mjesečno sastajaće se eminentni stručnjaci, predstavnici svih entiteta i vršiti procjenu mogućih trovanja kod potrošača. Jedan od osnovnih zadataka agencije je da vrši procjenu rizika i da tako predvidi moguće opasnosti po zdravlje potrošača. Od samog osnivanja Agencije, u julu 2006. godine, institucija EU koja vrši brzo uzbunjivanje, RASFF sistem, obavijestila nas je da se eventualno na području BiH nalaze neki proizvodi koji ne zadovoljavaju higijenske uslove. Mi smo u najkraćem periodu u saradnji sa mjerodavnim organima sagledali stanje i preduzeli odgovarajuće mjere u cilju sprečavanja trovanja potrošača. Imamo odličnu saradnju sa inspektoratima RS, Vlade Brčko distrikta i FBiH.
NN: Mnogi se slažu da je potrebno pojačati rad sanitarnih inspekcija. Šta Vi mislite o tome?
MAČKIĆ: O njihovom radu najbolje će dati ocjenu direktori i nadležni organi. Sami potrošači bi trebalo da obavijeste inspekciju u slučaju da u nekom objektu pronađu proizvod koji ne odgovara mirisu, okusu i nema deklaraciju. Važno je da se ljudi pri pojavi bilo kakvih simptoma trovanja jave prvoj zdravstvenoj ustanovi i izvijeste ljekare gdje su jeli taj dan ili dan prije kako bi se odmah mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Isto tako bitno je da potrošači mogu dokazati gdje su jeli taj dan, a način dokazivanja je ako zadrže račune iz objekta.
Pojačati rad laboratorija za kontrolu hrane
NN: Da li su prema Vašem mišljenju laboratorije za kontrolu hrane u BiH adekvatno opremljene, imaju li educiran kadar?
MAČKIĆ: Prema zadnjem popisu u BiH postoji oko 50 laboratorija koje se bave kontrolom hrane. Mi smo sada u fazi analiziranja koliko su one osposobljene i koliko imaju materijalno-tehničkih uslova za rad. Prije nekoliko mjeseci održan je i sastanak u Vijeću ministara sa svim direktorima laboratorija na kojem je zaključeno da se mora pojačati njih rad.