BANJALUKA - Najveći problemi sa kojima se susreću stanovnici ruralnih područja RS je loša infrastruktura, nepostojanje autobuskih linija niti ambulanti, ali i nezaposlenost, upozorili su iz organizacija koje se bave problematikom sela.
U udruženjima koja zastupaju interese ljudi koji žive na selu smatraju da će Strateški plan ruralnog razvoja RS za period od 2009. do 2015. godine, koji je nedavno usvojila Narodna skupština RS, poboljšati život na selu.
Ljiljana Čičković, direktor Nevladine organizacije "Ženski centar" iz Trebinja, kazala je da najveći problem u ruralnom dijelu istočne Hercegovine predstavlja nepostojanje infrastrukture, pogotovo puteva.
"Prigradskih autobuskih linija u selima nemamo uopšte, tako da su ljudi na selu bukvalno odsječeni od gradskih centara. Takođe u selima ne postoje ambulante, pa većina stanovništva ide doktoru tek kada je bolest već uznapredovala", kazala je Čičkovićeva.
Prema njenim riječima, veći podsticaji u poljoprivredi i izgradnja infrastrukture bi bili najvažniji za bolji život na selima.
Gordana Trkulja, predsjednik Udruženja "Vreteno" iz Oštre Luke, kazala je da su najveći problemi života na selu vezani za nezaposlenost.
"Najveći dio stanovništva u našoj opštini se bavi povrtlarstvom, proizvodnjom mlijeka i sličnim poljoprivrednim poslovima, pa bi nam najviše trebala pomoć u vidu podsticaja u poljoprivredi", navela je Trkulja.
Ona je poručila i da je izgradnja infrstrukture jedan od važnijih faktora koji bi poboljšao život na selu.
Stevo Pašalić, član Savjeta za demografsku politiku RS, kazao je da je na našim prostorima postotak urbanog i ruralnog stanovništva skoro izjednačen.
"To dovodi do transformacije ruralnih sredina, što znači da mlado reproduktivno stanovništvo napušta sela i odlazi u gradove, te u selima ostaju stariji pa su obrada zemlje i slični poslovi u silaznoj putanji", naveo je Pašalić.
On je kazao da je Strategija ruralnog razvoja poželjna i da iz nje treba definisati akcione programe daljeg razvoja, koji ipak neće za kratak rok dati značajan rezultat.
Pašalić je kazao da se ruralne sredine više ne mogu revitalizovati na tradicionalan način.
"Treba iskoristiti prostor u selima, prije svega mislim na poljoprivredno zemljište, šumske komplekse ljekovito bilje. Ono što je još potrebno je i savremena infrastruktura koja će obezbijediti približne uslove života kao u gradovima", kazao je Pašalić.
Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da je strategijom predviđen razvoj svega onoga što čini život u ruralnim zajednicama.
"Oko 80 do 85 odsto RS je izrazito ruralna sredina. Svi mi smo licemjerni kada diskutujemo da je demografska devastacija sela i ruralnih zajednica prisutna, a ništa ne radimo. Zato je sada napravljena strategija kojom će se pokazati koliko smo spremni da je podržimo, ne mislim samo na ovo ministarstvo, već na sva kojih se ova oblast tiče", naveo je Bratić.
On je naglasio da su, kada je u pitanju RS, stvoreni svi uslovi da se konkuriše za sredstva iz programa IPA 5, koji se odnosi na ruralne zajednice.
"Ta sredstva bi trebalo da budu dostupna početkom 2011. godine, ali da bi ih dobili i FBiH mora uraditi svoju strategiju, kako bi bio napravljen okvirni dokument za BiH", istakao je Bratić.
On je pojasnio da je strategijom predviđeno unapređenje ne samo poljoprivrede već i saobraćaja, telefonskog signala, mostova i kompletne infrastrukture kao i domova zdravlja.
"Veliku ulogu tu imaju i lokalne zajednice, bez čije saradnje strategija ništa ne vrijedi. Opštine moraju uraditi svoje planove razvoja ruralnih zajednica na osnovu prirodnih bogatstava, resursa i stanja u pojedinim zajednicama, kako bi sredstva išla usmjereno", pojasnio je Bratić.