BANJALUKA - Potpisivanje memoranduma Ministarstva pravde Srbije sa ministarstvima pravde, te uprave i lokalne samouprave Republike Srpske znači okretanje ka svakodnevnim problemima sa kojima se susreću građani, kao i organi vlasti i državne institucije, izjavio je danas ministar pravde i državne uprave Srbije Nikola Selaković.
"Ta saradnja je do sada bila na niskom nivou i nadam se da će prerasti na viši nivo", rekao je Selaković novinarima poslije sastanka sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Igorom Radojičićem u Banjaluci.
Selaković je podsjetio da je, prema Sporazumu o specijalnim i paralelnim vezama, jedno od ključnih pitanja u saradnji Srpske i Srbije pitanje zakonodavne djelatnosti.
On je rekao da reforma pravosuđa sa svojim negativnim posljedicama ne pritiska samo BiH, već i u dobroj mjeri i Srbiju, naglasivši da je svako iskustvo koje u toj oblasti ima jedna država više nego dragocjeno za razmjenu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da se o stanju u pravosuđu BiH vodi otvorena rasprava povodom niza "trauma" i pitanja koja moraju biti riješena.
On je naveo da je u okviru toga pitanje nadležnosti u sistemu pravosuđa, gdje treba jasno razdvojiti šta je nadležnost entiteta, a šta BiH.
"Po originalnom Dejtonskom sporazumu pravosuđe je u nadležnosti entiteta, osim Ustavnog suda BiH, koji je ustavna kategorija", podsjetio je Radojičić.
On je dodao da su prisutna i pitanja imenovanja sudija i tužilaca, napomenuvši da bi u proceduru u parlamentu BiH trebalo da bude upućen zakon koji će promijeniti dosadašnji način izbora vršilaca pravosudnih funkcija.
Radojičić je pomenuo i na pitanje mreže sudskih i tužilačkih ustanova, zatim pitanje kvota prema kojima se sudije i tužioci imenuju i prema nacionalnoj pripadnosti.
"Imamo interesantnu situaciju u Srpskoj da unazad deset godina nijedan predsjednik Ustavnog suda, Vrhovnog suda, nijedan glavni republički tužilac nije bio srpske nacionalnosti. To je rezultat odluka o konstitutivnosti naroda i ustavnih amandmana iz 2002. godine", rekao je Radojičić.
On je naveo da je razgovarano i o organizaciji uprave i zakonima u toj oblasti, o reformama koje su pred Srbijom, počevši od ideje o građanskom zakoniku i od iskustava Srpske koji se tiču Zakona o obligacijama i Zakona o stvarnim pravima.