BiH naredne godine namjerava aplicirati za članstvo u MAP-u, što je posljednji korak prije ulaska u punopravno članstvo u NATO-u, potvrdio je Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.
On je u intervjuu za "Nezavisne" istakao da se na putu BiH ka NATO-u u mnogo većoj mjeri ocjenjuje učešće u mirovnim misijama u svijetu, te kazao da su počele pripreme za slanje bh. oficira u Avganistan.
Cikotić je ocijenio da domaće vlasti veoma dobro ispunjavaju vojne kriterije za članstvo u NATO-u, ali i potvrdio da bi, ukoliko izostane provedba političkih kriterija, ulazak u NATO mogao biti prolongiran.
NN: Zašto je BiH odlučila poslati Pješadijsku jedinicu u dosad najrizičniju mirovnu misiju, u okviru koje će osiguravati bazu koalicijskih snaga u Iraku?
CIKOTIĆ: Svaka misija uključuje određeni stepen rizika. Imali smo zahtjev za slanje vojnika u Avganistan. Procijenili smo da će ukupni razvoj situacije u Iraku biti povoljniji nego u Avganistanu, što je i potvrđeno. Vodili smo računa da se angažujemo u misiji koja uključuje najmanji stepen rizika, ali niti jednog trenutka ne želim sugerirati da tamo nema rizika. Cijenim da ukupna situacija u Iraku ide u pravcu ekonomske i političke rekonstrukcije zemlje. Sve je manje vijesti o sukobima i smrtima u Iraku, a sve više o ekonomskom opravku. Također, više od dvije trećine teritorije Iraka je pod upravljanjem domaćih vlasti, a ne pod upravom koalicionih snaga, što je na početku bio slučaj.
NN: Koliko će dugo vojnici iz BiH ostati u Iraku?
CIKOTIĆ: Obaveze se izvode sve dok za tim ima potrebe. Ne mislim da jedinica koja je otišla u Irak može biti jedina rotacija koja će biti upućena u tu zemlju. Ovo će biti jedna od misija koja će imati svoj kontinuitet. Izabrali smo bazu u kojoj je smještena Komanda multinacionalnih koalicijskih snaga. Baza se nalazi uz međunarodni aerodrom u Bagdadu, zbog čega je vrlo frekventna. Tako da je naša misija visoko profilirana, a sudjelovanje naših vojnika vidljivo za sve visoke vojne i političke dužnosnike koji dolaze u Irak.
NN: Jeste li dobili nove zahtjeve za slanje bh. vojnika u mirovne misije?
CIKOTIĆ: Stalno imamo takve zahtjeve. Naš put prema NATO-u se mjeri stepenom izvršenja obaveza unutar države, ali se u znatno većoj mjeri ocjenjuje našim izvršavanjem obaveza u mehanizmima kolektivne sigurnosti.
NN: U koje bi nove misije mogli biti upućeni naši vojnici?
CIKOTIĆ: Već smo počeli pripremu određenog broja naših oficira za sudjelovanje u misiji u Avganistanu. Oni će, prema odluci Predsjedništva BiH, biti upućeni u komande koalicionih snaga u Avganistanu, gdje bi obavljali štapske poslove, upoznavali se sa situacijom i učestvovali u radu komandi. U toku su pregovori s njemačkom komandom u Avganistanu da im se pridruže naši oficiri. To će se vjerovatno i desiti.
NN: Šta vlasti treba još da urade za dalje napredovanje ka NATO-u?
CIKOTIĆ: Ostaje da bude implementiran Sporazum o pokretnoj vojnoj imovini, te da definiramo status nepokretne vojne imovine. Sve druge zahtjeve od reformi, obuke, modernizacije i planiranja budžeta su u toku. Biće potreban završetak reforme policije i reforma Ustava. U ovoj fazi se osjeća da je kretanje prema NATO-u obaveza cijele države, a ne samo Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.
NN: Znači li to da možemo doći u situaciju da vojni dio obaveza bude ispunjen, ali da približavanje NATO-u bude zaustavljeno zbog kašnjenja s provedbom političkih kriterija?
CIKOTIĆ: Naravno da je to moguće.
NN: Kakve su ambicije BiH za naredni samit NATO-a koji će biti održan u Njemačkoj naredne godine?
CIKOTIĆ: Želimo da podnesemo zahtjev za članstvo u MAP-u, što je posljednja faza prije punopravnog članstva. Preuzeli smo dio obaveza iz ovog programa, ali još nismo njegov formalni član. Činimo ozbiljne napore da na samitu u Berlinu, na kojem će se obilježiti 60 godina osnivanja NATO-a, apiliciramo za članstvo u MAP-u. Nadamo se da će se u okviru države stvoriti i ostale pretpostavke za najpozitivniji razvoj događaja na drugim relevantnim oblastima. Time bismo za nekoliko godina mogli postati punopravni član NATO-a.
NN: Hoće li se to desiti u Vašem mandatu ministra odbrane BiH?
CIKOTIĆ: To nije realno očekivati.
NN: Šta je potrebno uraditi za implementaciju Sporazuma o pokretnoj vojnoj imovini?
CIKOTIĆ: Treba da napravimo liste šta je perspektivna, a šta neperspektivna oprema. Od onoga što ocijenimo neperspektivnim treba da odlučimo šta namjeravamo donirati, prodati odnosno uništiti.
NN: Kada ćemo početi rješavanje viška naoružanja i opreme?
COKOTIĆ: Predsjedništvo nas je zadužilo da uradimo liste neperspektivne imovine. Potom će biti donosena konačna odluka o izboru načina na koji ćemo se riješiti viška naoružanja. Mislim da ćemo već na narednoj sjednici Predsjedništva BiH imati ovu tačku na dnevnom redu. Prodaja i doniranje opreme zavisi od interesa potencijalnih kupaca. Imamo naoružanje i opremu koji su prilično stari. Očekujem da ćemo dio naoružanja prodati firmama namjenske proizvodnje u BiH. Dio opreme ćemo donirati policijskim i sigurnosnim institucijama u BiH.
Za modernizaciju tehnike nema sredstava
NN: Kada će početi modernizacija Oružanih snaga?
CIKOTIĆ: Modernizacija Oružanih snaga je u toku. Najozbiljniji dio je modernizacija procedura rada, obrazovanje i edukacija kadra. Modernizacija tehničkih aspekata Oružanih snaga zahtijeva mnogo finansijskih sredstava. Nama budžet trenutno ne zadovoljava ozbiljne zahvate tehničke modernizacije. Ne vidim da u narednih godinu ili dvije možemo krenuti u ozbiljnije zahvate modernizacije Oružanih snaga.