SARAJEVO - Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda FBiH, Marko Rajčević, sudija Ustavnog suda RS, i Niko Grubešić, zamjenik ministra pravde BiH, su u periodu od 2006. do 2008. godine na ime članstva u komisijama zajedno zaradili više od 155.000 maraka.
Senjakova je za angažman u komisijama naplatila 60.511 KM, Rajčević 48.300 KM, a Grubešić 47.400 KM.
Grubešić, Nikola Sladoje i Jusuf Halilagić, visokorangirani funkcioneri Ministarstva pravde BiH, su u državnim komisijama u pomenutom periodu ukupno zaradili najmanje 127.000 KM.
Prema podacima do kojih je došao CIN, najbolje plaćeni član komisija u državnim institucijama u tom periodu sa 47.400 KM bio je Grubešić, pomoćnik ministra pravde. Za nepune tri godine Grubešić je bio član najmanje osam komisija. Najplodnija godina za njega bila je 2006. kada je u komisijama naplatio 32.038 KM. Iste te godine bio je na funkciji zamjenika ministra pravde. U spomenutom trogodišnjem periodu, Sladoje, također pomoćnik ministra pravde, u komisijama je zaradio 41.162 KM, dok je Halilagiću, sekretaru Ministarstva isplaćeno 38.911 KM. Sladoje je radio u tri, a Halilagić u četiri komisije.
Ministarstvo finansija i trezora BiH je u izvještaju o komisijama iz 2007. godine upozorilo da su "neki od rukovodilaca u Ministarstvu pravde uključeni u tri, četiri ili čak šest komisija".
Za Halilagića je tako normalno što on i drugi pomoćnici ministra istovremeno rade u više komisija i što zarađuju i po nekoliko desetina hiljada KM. On i njegove kolege Grubešić i Sladoje kažu da u Ministarstvu rade najveći stručnjaci za upravu i pravosuđe i da je stoga logično da baš oni vode stručne, upravne i pravosudne ispite.
Grubešić objašnjava da su komisije imenovane na izričiti zahtjev ministra pravde ili premijera.
"Nisam ja svojom voljom ušao u komisiju. Meni je naređeno pismeno. I šta sam ja trebao reći - neću naknadu", kaže on.
Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda FBiH, je za svoj angažman u četiri komisije naplatila 60.511 KM što u prosjeku iznosi 1.891 KM mjesečno, pored svoje redovne plate od 3.800 KM. Ona je u tom periodu u prosjeku zarađivala 5.691 KM mjesečno. Senjakova je, prema podacima koje je prikupio CIN, najplaćenija članica komisija u BiH uopšte. Od septembra 2008. godine plata Senjakove kao predsjednice Ustavnog suda FBiH povećana je na 4.400 KM.
Senjakova kaže da njene naknade nisu isplaćivane iz budžeta već od uplata kandidata koji su se prijavljivali za stručne, pravosudne ili notarske ispite. Dodaje ujedno da je svaki novčić zaradila.
Hajrudin Hajdarević, sudija Vrhovnog suda FBiH, je za angažman u komisijama zaradio 46.221 KM, što u prosjeku iznosi 1.444 KM mjesečno. Ako se ima u vidu da mjesečna plata sudije Vrhovnog suda FBiH iznosi 3.800 KM, Hajdarević je u tom periodu u prosjeku mjesečno zarađivao 5.244 KM.
Njegov kolega Mirko Bošković, u to vrijeme sudija Ustavnog suda FBiH, je u komisijama zaradio 44.660 KM, što u prosjeku iznosi 1.395,60 KM mjesečno. Uz platu od 3.800 KM, njegova prosječna mjesečna primanja su iznosila 5.195,60 KM.
Ista slika je i u RS. Marko Rajčević, sudija Ustavnog suda RS, je u periodu od januara 2006. do jula 2008. godine zaradio 48.300 KM na ime članstva u komisijama. U prosjeku to je 1.558 KM mjesečno. Uz mjesečnu platu od 3.800 KM, Rajčević je u prosjeku mjesečno zarađivao 5.358 KM. Prema podacima koje je prikupio CIN, Rajčević je najbolje plaćeni član komisija u RS.
U istom periodu Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, zaradio je u komisijama u RS i BiH 41.352 KM, odnosno u prosjeku 1.334 KM. Njegova mjesečna plata u 2006. i 2007. godini je iznosila 1.723 KM, a u 2008. godini 3.000 KM.
Enes Hašić, zamjenik ombudsmana RS, je zaradio 38.000 KM komisijskih naknada, što u prosjeku iznosi 1.226 KM mjesečno. Imajući u vidu da je njegova mjesečna plata, kako kaže, iznosila 3.000 KM, Hašić je u tom periodu u prosjeku zarađivao 4.226 KM.
Fuad Kasumović, čovjek koji je pokrenuo reformu komisijskog sistema u državi, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kaže da je nemoralno da neko, mimo svog redovnog rada, dodatno u komisijama zaradi po 30.000 i 40.000 KM.
Prema podacima do kojih je došao CIN, naknade su u nekim slučajevima bile i više od plata. Tako je Grubešić u 2006. godini primio 32.380 KM naknada, dok je njegova ukupna godišnja plata iznosila 26.671 KM. Plata Halilagića u 2006. bila je 18.394 KM, a naknada za rad u komisijama 23.399 KM. Sladoje je u komisijama iste godine zaradio 16.500 KM, dok mu je ukupna plata iznosila 15.362 KM.
Novom odlukom o formiranju komisija i isplatama naknada na državnom nivou uvedena je podjela komisija u četiri grupe i shodno tome utvrđene su maksimalne naknade za članove.
Prema podacima do kojih je došao CIN, devet ministarstava je u 2006. godini članovima komisija isplatilo 809.921 KM, dok je 2008. godine isplaćeno svega 166.640 KM.