VAŠINGTON, LONDON, ANKARA - Najveći strateški problem Amerike na Balkanu je uloga Turske, koja preko svog čovjeka Harisa Silajdžića pokušava nastupiti sa neootomanske pozicije na Balkanu i Bliskom istoku.
Ovo se navodi u depeši američkog ambasadora iz Ankare od prvog januara ove godine, koja je poslata u Stejt department pod nazivom "Ancara87", a objavljena na stranici Vikiliks.
Upoređujući ta turska nastojanja kao "ambicije 'Rols-Rojsa', ali sa resursima 'Rovera'", ambasador piše da, svjesni da nemaju vlastite resurse za tu politiku, moraju pronaći "vlastitog potrčka u liku Harisa Silajdžića, Miš' Ala ili Ahmedinedžada, koji će biti srećni da zastupaju Tursku u njihovoj misiji".
Zanimljivo je da su Amerikanci još u decembru 2006. godine smatrali da predsjednik Srbije Boris Tadić podržava ulazak Srbije u NATO, iako je zvanična politika te zemlje vojna neutralnost.
"Frid (Danijel Frid, tadašnji pomoćnik sekretara SAD) odlučio je da ponudi Partnerstvo za mir Srbiji kako bi podržao demokratske snage u dolazećim izborima, jer je predsjednik Tadić dao snažno obrazloženje u korist evroatlantske budućnosti Srbije", piše u depeši od 12. decembra 2006. godine, koja je poslata iz Pariza.
U drugoj depeši iz 2005. godine, koju je poslala Ambasada u Rimu, saznajemo da je Vlada SAD razmišljala da za poziciju visokog predstavnika u BiH te godine da podršku Italijanki Lauri Mirahian.
"Službenici Stejt departmenta i Ambasade koji su se sreli s njom vjeruju da ona dijeli naše poglede u vezi sa budućnošću regiona", piše u depeši.
U depeši datiranoj na 21. juni 2009. godine, Stejt department traži od svog osoblja u Ambasadi u Sloveniji da prikupi sve biometrijske podatke zvaničnike Slovenije kao i lidera koji tek dolaze. Prema sadržaju ove depeše, službenici koji rade na ovom trebalo bi da prikupe informacije o što više osoba koje se dovode u vezu sa Slovenijom, uključujući i imena, funkcije, brojeve telefona i faksova, te da prikupe sve moguće kontakt informacije, radne rasporede, te ostale relevantne biografske podatke.
Crna Gora se pominje u jednoj od američkih diplomatskih depeša, a odnosi se na ulaganja bivšeg gradonačelnika Moskve Jurija Luškova u trgovinu nekretninama. U depeši se navodi da je Luškov veliki dio novca iz prihoda ruske prijestonice ulagao u kompaniju "Sistema", koja je novac ulagala u Crnu Goru, gdje se bavila kupoprodajom nekretnina.
Prema dokumentima iz 2003. godine, SAD su godinama bile zainteresovane da im Hrvatska omogući transfer ruskog raketnog sistema "S-300", što se kasnije i dogodilo.
Petog dana objavljivanja tajnih depeša, pet svjetskih medija koji imaju pristup cijeloj arhivi uglavnom su se fokusirali na američke kritike na račun Gordona Brauna, bivšeg britanskog premijera, za kojeg kažu da ide iz jedne "političke katastrofe u drugu". U depešama se prenosi i američko mišljenje o potencijalnim Braunovim nasljednicima, pa je tako Dejvid Miliband označen kao "suviše pametan", a Alan Džonson kao "čovjek kojem nedostaje ubilački instinkt".
"Njujork tajms" se uglavnom koncentrisao na Avganistan, gdje su priče o korupciji, mitu, iznudi i pronevjeri standard za ovu zemlju.
"Le Mond" prenosi depeše u kojima se iznosi mišljenje američkih diplomata da je Francuska spremna da i dalje ostane pri istom stanvištu u vezi s pitanjem Avganistana, iako to dosta šteti reputaciji francuskog predsjednika.
Inače, Džulijan Asanž, vlasnik portala Vikiliks, juče je na Internetu odgovarao na pitanja čitalaca "Gardijana". Vikiliks je juče morao promijeniti domen, jer je provajder koji je registrovao sajt skinuo Vikiliks iz straha da bi hakerski napadi na sajt mogli ugroziti cijeli sistem.
Ogromna količina informacija koja se može pročitati u depešama uzbunila je sve svjetske medije. Tako, na primjer, Herb Kejnon, novinar izraelskog "Jerusalim posta", u svom komentaru je rekao da bi skoro svaka od informacija koje su objavljene zaslužila da bude glavna svjetska vijest.
"Sada kada pljušti prava kiša depeša iz dana u dan i informacija gdje premijer Izraela Benjamin Netanjahu priznaje da Izrael trguje s Irakom, tek je jedna mala zvjezdica u Vikiliks galaksiji", piše ovaj komentator.
Dejton cenzurisan
Njemački diplomata Vofgang Išinger, koji je učestvovao u diplomatskim aktivnostima tokom priprema Dejtonskog sporazuma, komentarišući informacije u Vikiliksu, u "Njujork tajmsu" piše da su dokumenti koji su objavljivani nakon Dejtona bili cenzurisani od strane Amerikanaca.
"Na primjer, dijelovi koji se odnose na ponašanje bošnjačkih i srpskih lidera su obrisani, kao i razlike koje su se pojavljivale između nas i američke delegacije, koju je predvodio Holbruk", piše on.
Asanž tvrdi da mu je ugrožen život
Britanska policija bi uskoro mogla uhapsiti šefa Vikiliksa Džulijana Asanža, a navodno su inspektori prekjuče počeli pripremati hapšenje zbog optužbi iz Švedske za silovanje.
Asanž je juče prvi put tvrdio da mu je ugrožen život jer se, kako kaže, objavljivanjem dokumenata zamjerio najvećoj svjetskoj sili.
Švedski tužioci žele da ispitaju Asanža zbog sumnji u silovanje dvije žene za vrijeme posjeta zemlji u avgustu ove godine. Australijanac nije još optužen, a uvjerava kako nema ni osnova za to. Šveđani tvrde da se nije odazivao na ispitivanje, dok njegovi advokati kažu da im je nekoliko puta ponudio vrijeme i mjesto sastanka, ali su ga odbili.