BANJALUKA - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan ŠvarcŠiling kazao je da se presuda Međunarodnog suda pravde u BiH prema kojoj Srbija nije učinila ništa da spriječi genocid u Srebrenici ne odnosi samo na Srbiju nego na cijelu međunarodnu zajednicu.
`Ova odluka nije usmjerena samo prema Srbiji, nego nosi opštu poruku. U to vrijeme Evropa je imala najmanje isto toliko mogućnosti da to spriječi. U tom smislu to uopšte nije presuda Srbiji, to je presuda i međunarodnoj zajednici, samo što ona to ne osjeti`, kazao je Švarc-Šiling gostujući u emisiji `Oči u oči` Radio-televizije RS.
On je kazao da je presudom jasno rečeno da se u Srebrenici desio genocid, kao i to da nema kolektivne odgovornosti, te da države ne mogu biti osuđene da plaćaju ratnu odštetu.
`To je individualna odgovornost pojedinaca koji će doći u Hag. Sada imamo jasnu pravnu situaciju šta je genocid, šta je međunarodno pravo i šta je zadatak države`, rekao je Švarc-Šiling.
On je podsjetio da je svojevremeno dao ostavku u Vladi Njemačke, jer je tražio da Evropa spriječi genocid.
Upitan da li stoji teza nekih političara da bi ova presuda mogla da dovede u pitanje opstanak RS, Švarc-Šiling je kazao da `to nema nikakve veze`.
`RS je stvorena u Dejtonu potpisivanjem Mirovnog sporazuma i to nema ništa zajedničko s ovim pitanjem. To se desilo poslije genocida. RS nije nastala prije toga, pa da može da se kaže da genocid ima posljedice za koje se nije znalo da će ih biti. Međunarodna zajednica znala je kakva je bila situacija prije Dejtona, u julu, avgustu ili septembru 1995. godine`, rekao je on.
Komentarišući potez šefa bh. diplomatije Svena Alkalaja da poništi Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH i Srbije, on je kazao da takve stvari može da spriječi samo Savjet ministara BiH.
`To je dopis ministra koji nije tretiran u Kabinetu. To je stvar Savjeta ministara. Oni treba da se pozabave takvim pitanjima prije nego što se obrate inostranstvu`, rekao je Švarc-Šiling.
Istakao je i da je neriješena reforma policije glavna prepreka za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Rok do kada treba da bude postignut dogovor o reformi policije je 16. mart, kada u BiH dolazi Oli Ren, komesar za proširenje EU. Ukoliko do tada ne bude postignut dogovor, potpisivanje sporazuma dovodi se u pitanje. Precizirao je da uslov nije reforma cijele policije.
`Riječ je o tome da se prihvati izvještaj, da se dopune koje se naprave u tom izvještaju donesu jednoglasno, da ih zajednički donesu zainteresovane strane i da se onda uspostave rokovi za dalje reforme. Policijska reforma treba da bude provedena za tri, četiri ili pet godina, treba da budu dogovorene ostale pojedinosti, a to će biti učinjeno u okviru donošenja zakona. Potrebno je učiniti samo prvi korak. Tada bismo uklonili barijeru i do kraja godine mogli bismo imati potpisivanje sporazuma. To je ono što nam je Evropa predložila i to je nešto što će Evropa i da provede, ukoliko ne dođe do nekog otpora sredinom marta. Tada, vjerovatno, ove godine ne bi došlo do potpisivanja sporazuma i tu bi se zaustavile evropske integracije`, istakao je Švarc-Šiling.