SARAJEVO - Pitanje sticanja dvojnog državljanstva koje je aktuelizovano nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH o poništavanju određenih odredbi Zakona o državljanstvu BiH, trebalo bi skrenuti pažnju i na problem koji nije pitanje domaćeg zakonodavstva, već zakonodavstava određenih stranih zemalja koja onemogućavaju dvojno državljanstvo sa BiH, kaže srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Krstan Simić.
Kao primjer, Simić - koji je i bivši sudija Ustavnog suda BiH, navodi Švedsku kao i neke druge države koje svoje državljanstvo žele da daju građanima BiH, ali to uslovljavaju time da se ta lica moraju odreći državljanstva BiH.
"Bojim se da sa dovoljno suptilnosti nije shvaćen problem šta će se dogoditi ako neki građanin BiH hoće da se briše iz državljanstva BiH jer želi da bude državljanin Švedske. Prema odluci Ustavnog suda on ne mora da bude brisan, ali mora po švedskim zakonima. To je jedan nonsens koji u dobroj mjeri ostao nedorečen", istakao je Simić u intervjuu Srni.
Simić smatra da ta odluka Ustavnog suda u sebi sadrži i političke konotacije, jer je, iako se na njoj dugo radilo, donesena prije održavanja izbora, čime je potpredsjednik jedne političke partije (SDA) Bakir Izetbegović promovisan kao borac za zaštitu nacionalnih prava, s obzirom da mu je, kako kaže, motiv prevashodno bio zaštita državljanstva pojedinih državljana BiH bošnjačke nacionalnosti.
On je istakao da bi odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Zakona o statusu državne imovine na teritoriji Republike Srpske koja je pod zabranom raspolaganja, u izvjesnom smislu mogla biti prihvatljiva sa aspekta nadležnosti, jer država treba da reguliše pitanje državne imovine, ali je izrazio bojazan da je prešla granice pravnog pitanja i otvorila pitanje u kojem se pokušava definisati kako se utvrđuje i šta predstavlja državnu imovinu.
"Državna imovina se određuje Ustavom i zakonima a ne odlukama Ustavnog suda. Bojim se da je tu Ustavni sud ušao u sfere zakonodavca što nigdje u svijetu nije dopušteno ni primjereno i stoga je pitanje državne imovine isključivo stvar zakona, kao volje političkih partija koje čine većinu. Nadam se da će na taj način biti riješeno", rekao je Simić.
Kada je riječ o problemu neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH, on upozorava da je zakonom o Ustavnom sudu BiH neophodno precizno definisati rok implementacije sudskih odluka, kako bi ta mogućnost bila svedena na što manju mjeru.
Ističući da ustavna nedorečenost i nedostatak Zakona o Ustavnom sudu BiH otvara brojne probleme i nedoumice u radu suda, Simić smatra neophodnim da sva ta materija bude regulisana zakonom.
"Nakon određenog perioda Ustavni sud BiH obavještava Tužilaštvo BiH o neizvršavanju sudske odluke koje je krivično djelo, a na što do sada nije bilo gotovo nijednog reagovanja. Ponekad imam osjećaj da Tužilaštvo BiH izbjegava da se suoči s time", kaže Simić.
Odluku Ustavnog suda BiH o ustavnosti Zakona o premjeru i katastru, koju je donijela Narodna skupština Srpske, Simić smatra sasvim razumljivom, jer u zakonu nije bilo odredbi koje bi zadirale u pogledu diskriminacije bilo koga.
"Zakon je univerzalan i primjenjuje se za sve građane i samim tim spada u red ustavnih zakona. S druge strane dobro je da je Ustavni sud prepoznao da je to isključivo nadležnost Srpske", zaključio je Simić u intervjuu Srni.