SARAJEVO - Siromašne porodice su najugroženija kategorija stanovništva u BiH, ocijenjeno je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Najviše žalbi na kršenje prava u ovoj godini Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice podneseno je zbog povrede prava po osnovu pristupa socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti i zaštiti prava na radnom mjestu
"Najugroženije i najranjivije kategorije stanovništva su osobe koje su direktno izložene siromaštvu. To su socijalno isključene osobe, žene, djeca, raseljeni, izbjeglice i manjine", rekla je Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava BiH.
Dodaje da je broj siromašnih u BiH od početka globalne ekonomske krize u porastu, mada nema preciznih podataka.
"Nemamo tačan pokazatelj koliko je takvih ljudi. Na osnovu procjene možemo zaključiti da je situacija pogoršana. Ono što je najveći problem su nefleksibilni budžeti. Država nema sistem brze reakcije da intervenira u pogledu bolje zaštite najranjivijih kategorija. Zbog toga je došlo do konkurencije socijalnih kategorija unutar entitetskih i općinskih budžeta", istakla je Đuderija.
Prema podacima humanitarnih organizacija, u prvoj polovini ove godine u BiH je bilo registrovano više od milion siromašnih građana. U BiH ne postoje podaci o broju siromašnih građana za ovu i prethodnu godinu. Agencija za statistiku BiH je 2007. godine prikupila podatke da u našoj zemlji ima oko 18 odsto siromašnih.
"Koristimo istraživanja Agencije za statistiku koja su urađena u 2007. godini. Planirano je da se anketa o siromaštvu uradi 2010. godine, ali to je neizvjesno zbog nedostatka novca. Relevantna istraživanja radio je i UNDP", kazala je Mirela Ibrahimagić, iz Direkcije za ekomonsko planiranje BiH.
Izvještaj UNDP iz 2007. godine pokazao je da je u BiH skoro 50 odsto stanovništva na neki način socijalno ugroženo.
Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, ocijenio je da su postignuti određeni rezultati u oblasti zaštite i poštivanja ljudskih prava, ali da je to nedovoljno.
"U BiH imamo 169.000 raseljenih osoba, a izvan zemlje se nalazi oko 1,3 miliona građana što je trećina bh. stanovništva. U posljednjem periodu obradili smo više od 5.000 predmeta koji se odnose na žalbe pojedinaca, udruženja zbog povrede ljudskih prava. Najviše žalbi u ovoj godini odnosilo se na povredu prava po osnovu pristupa socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti i zaštiti prava na radnom mjestu", kaže Halilović.
On je naglasio da je u porastu broj žalbi koje se odnose na ličnu sigurnost i slobodu građana.
"U porastu je i broj žalbi koje se odnose na neadekvatno djelovanje policije, tužilaštva i socijalnih službi kada je u pitanju osiguravanje smještaja osobama koje su identificirane kao žrtve ili kada su u pitanju osobe s posebnim potrebama", naveo je Halilović.
Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH, kaže da su civilne žrtve rata i 14 godina nakon rata suočene s problemom neadekvatnog definiranja njihovog statusa i prava u zakonu.
"Većina intervencija u zakonodavstvu je bila rezultat pritisaka određenih grupa civilnih žrtava rata, zbog čega ove intervencije u zakonu često nisu bile međusobno koordinirane, što je rezultiralo dodatno usložnjavanje situacije u ovoj oblasti, a čega smo svjedoci ovih dana. Različite grupe protestiraju, rade se izmjene zakona i slično", kazala je Džumhurova.
Ombudsmani RS od početka godine primili su 3.530 žalbi građana od kojih se 971 odnosila na pravosuđe. Enes Hašić, zamjenik ombudsmana RS, je kazao da su se građani žalili na dugotrajnost sudskih postupaka.
"Bilo je dosta žalbi i u oblasti imovinskih prava i prava socijalne zaštite. Sve se veći broj obraćanja građana odnosio i na onemogućenost pristupa informacijama. Ono što je dobro je i povratak imovine izgubljene u ratu, jer taj broj žalbi je u stagnaciji", istakao je Hašić.
Radojičić: OHR i kršenja prava
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić ocijenio je da apsurd Evrope 21. vijeka predstavlja kršenje ljudskih prava koje je učinila Kancelarija visokog predstavnika u prethodnih nekoliko godina u BiH.
"Postojanje takvog autoriteta protiv kojeg ili nakon kojeg ne postoji nikakav pravni lijek nema veze sa evropskim standardima i ljudskim pravima i slobodama 21. vijeka", rekao je Radojičić na tematskoj sjednici Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine RS koja je održana juče povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Mirni protesti porodica nestalih
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava juče je u Prijedoru organizovano mirno protestno okupljanje Prijedorčana koji su u proteklom ratu izgubili svoje najmilije.
Organizatori ovog skupa, Udruženje Prijedorčanki "Izvor", naglasili su da njihovi članovi godinama tragaju za kostima civila nesrpske nacionalnosti koji su tokom rata ubijeni i nestali na području Prijedora.
Edin Ramulić, predstavnik "Izvora", naglasio je da porodice tragaju za 1.154 nestala civila.
D.K.