SARAJEVO, BANJALUKA - Na području BiH postoji oko 250 skloništa za javnu upotrebu, a većina ih je izdata u zakup i uglavnom služe kao skladišta.
Objekti za spasavanje ljudi u slučaju opasnosti u RS, gdje su u funkciji 34 javna skloništa, u mnogo su boljem stanju nego skloništa u FBiH, potvrđeno je u regionalnim i opštinskim štabovima Civilne zaštite.
Prema nepotpunim podacima, u FBiH ima 212 javnih i 237 "drugih" skloništa, čiji je kapacitet dovoljan za sklanjanje oko 120.000 ljudi.
Ivka Marić, stručni savjetnik za planiranje i provođenje mjera zaštite i spasavanja u Federalnoj upravi civilne zaštite, kaže da sve kantonalne i opštinske službe nisu dostavile svoje podatke o skloništima.
Dodaje da se skloništa u miru mogu davati pod zakup i da ga je u slučaju potrebe zakupac dužan u roku od 24 sata osloboditi kako bi mogao služiti osnovnoj namjeni, a to je sklanjanju ljudi.
"Po zakonu javna skloništa moraju graditi investitori koji grade objekte u kojima se okuplja veliki broj ljudi, veliki broj uposlenih, bolesnici, učenici, studenti, turisti, putnici. To su su zdravstvene ustanove, škole, hoteli, obdaništa, škole, fakulteti", objasnila je Marićeva.
Željko Katić, šef Odsjeka Civilne zaštite u Banjaluci, kaže da na području tog grada ima 10 javnih skloništa koja su u dobrom stanju.
"Građena su dvonamjenski, pa se u mirnodopskom vremenu koriste kao magacini, tržnice ili disko-klubovi, ali po potrebi se u roku od 24 sata moraju pretvoriti u sklonište", rekao je Katić.
Na području Tuzlanskog kantona (TK) postoje četiri javna skloništa.
"Određeni broj skloništa se koristi kao skladišta, a neka nisu u funkciji jer nemaju odgovarajuću opremu ni instalacije. Brojna skloništa su porušena u prošlom ratu u BiH", navodi Mesud Tanović, pomoćnik direktora Uprave Civilne zaštite TK.
Sead Džanović, direktor Uprave Civilne zaštite Zeničko-dobojskog kandona (ZDK), kaže da su skloništa na području tog kantona u dobrom stanju i da ih je većina iznajmljena.
U dobrom je stanju i svih 10 javnih skloništa na području opštine Doboj.
"U sarajevskoj općini Centar od 44 skloništa sanirano je oko 30, a 10 je iznajmljeno", ističe Sulejman Sijerić, pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu.
Jasmin Selman iz Civilne zaštite opštine Sanski Most, tvrdi da u toj opštini nema skloništa zbog jakih podzemnih voda.
Javnih skloništa nema ni u Sokocu, a lokalne vlasti ističu da bi se ljudi mogli skloniti u podrume ili u prirodna skloništa.
Drago Ristić, Šef Odsjeka Civilne zaštite u Bijeljini, kaže da u tom gradu postoje četiri javna skloništa od kojih jedno nije upotrebljvo zbog podzemnih voda.
"U Mostaru se od 27 skloništa koristi samo trećina jer su ostala u lošem stanju", kaže Merka Zolj, stručni savjetnik u Upravi Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).
Radoslav Prelo, načelnik Regionalnog centra Civilne zaštite RS u Trebinju, naglašava da na području te opštine ima nekoliko upotrebljivih javnih skloništa.
Prema njegovim riječima, u podrume novosagrađenih stambenih zgrada moglo bi se skloniti oko 1.500 ljudi
Zaštita u ratu i u miru
Prema Zakonu o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, sklonište mora biti izgrađeno tako da može pružiti zaštitu od zračnog natpritiska, požara i kontaminacije.
Grade se kao objekti dvostruke namjene: za mirnodopske potrebe i za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju ratnih djelovanja, velikih nesreća i slično.
Osim javnih skloništa, postoje još i skloništa dopunske zaštite, zaštitini objekti i zakloni.