BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO - Mnogi direktori, predavači i đaci u školama RS slažu se da bi trebalo uvesti nošenje školskih uniformi kako bi bile smanjene "klasne razlike" među učenicima, ali i kako bi se stalo u kraj pojavama nedoličnog i neprimjerenog oblačenje.
U srednjoj školi "28 juni" u Istočnom Sarajevu učenici su izrazili želju da bude uvedeno nošenje školskih uniformi, a njihovi profesori su ih podržali.
U ovoj školi ističu da će se đaci izjasniti referendumom o tome, jer je nabavka školskih uniformi skupa.
"Napravili smo anketu među učenicima o tome da li žele da bude uvedeno nošenje školskih uniformi. Rezultati ankete pokazali su da je pola đaka za, pola protiv, odnosno učenici prvih i drugih razreda su za, dok su učenici završnih razreda manje zainteresovani za uvođenje školskih kecelja", kazala je Mladenka Pandorević, direktor srednje škole "28. juni".
Pandorevićeva je navela da đaci završnih rezreda nisu pokazali interesovanje za uniformu, jer smatraju da momcima i djevojkama ne odgovara nošenje kecelja.
"Kada bi bilo uvedeno nošenje školske uniforme, to bi svakako uticalo na kodeks primjerenog ponašanja, a i bila bi smanjena i klasna razlika među učenicima, koja je zaista velika", objašnjava Pandorevićeva.
Pri odlučivanju o narudžbama uniformi presudnu ulogu će odigrati i nabavna cijena.
"Zapravo je narudžba uniformi veliki trošak, jer bi to učenici sami morali finansirati, a tu je najveći problem. Naši učenici su izrazili želju da naruče suknjice na faltice, naravno, još se ne zna da li će ova odluka biti usvojena. Potrebno je prilagoditi se mogućnostima svih", napomenula je Pandorevićeva.
Radmila Cigler, pedagog u srednjoj školi "28. juni", istakla je da je tema o uvođenju školskih kecelja kontroverzna, te da Savjet učenika sprovodi istraživanje u vezi s tim.
"U slučaju da se učenici usaglase o nošenju kecelja, onda sljedi specifičan proces. Dakle, moraju odlučiti kakve uniforme žele. Ima argumenata za i protiv, ali svakako bi bila postignuta individualizacija", rekla je Ciglereva.
Ljubomir Starčević, direktor Osnovne škole "Ivo Andrić" u Banjaluci, rekao je da u toj obrazovnoj ustanovi još nije pokrenuta inicijativa za nošenje uniformi.
"Ideja je odlična i već od danas ću razgovarati s mojim kolegama o toj mogućnosti", kazao je Starčević.
On je dodao da je uvjeren da će i ostale njegove kolege podržati uvođenje đačkih uniformi.
"Na taj način će biti smanjena klasna razlika između učenika, jer neće biti uočljivo ko kakvu garderobu nosi. Bilo bi dobro da uniforme uvedemo i za nastavnike", istakao je Starčević.
Ana T., srednjoškolka iz Banjaluke, smatra da bi školske uniforme u modernijem izdanju bile dobro rješenje, jer postoje za sada prevelike razlike u oblačenju đaka.
"Neki učenici imaju mogućnost da kupe skupe patike, markirane majice i drugu odjeću, dok opet drugi, siromašni, jedva da imaju za najneophodniju garderobu, kao što je zimska jakna. Takođe, dolazak u minićima i štiklama bi trebalo da bude zabranjen", kazala je ova srednjoškolka.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da školske uniforme mogu biti zaista efikasne, a posebno ako bi to bio znak prepoznavanja određene škole.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS podsjetili su da način oblačenja učenika i zaposlenih u školi ne propisuju oni već da to same škole uređuju statutom ili kodeksom ponašanja.
"Veoma nam je važno da u školi, kao javnoj ustanovi, postoji kućni red pristojnog ponašanja, što podrazumijeva i pristojno oblačenje. Smatramo da je najbolje da škola u svojoj sredini, u dogovoru sa učenicima i roditeljima, definiše kodeks ponašanja i oblačenja koji odgovara potrebama te sredine", rekla je Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Ona je istakla da je stav resornog ministarstva da bi nametanje obaveze da se nosi školska uniforma bio dodatni izdatak za roditelje, što ne bi bilo korektno u vrijeme ekonomske krize.
"Međutim, ukoliko se u nekoj školi, poput primjera te u Istočnom Sarajevu, učenici, roditelji i rukovodstvo škole dogovore da će đaci nositi unoiforme, Ministarstvo će to poštovati", dodala je Rogačeva.