BANJALUKA - Komisija za kontrolu Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, tijelo koje bi trebalo da ostvari parlamentarnu kontrolu nad ovom agencijom, je u zadnjih godinu i po dana održalo svega sedam sjednica, od kojih se samo pet bavilo kontrolom nad OBA.
Naime, prema zvaničnim podacima Komisije, od ukupno sedam sjednica od jula 2011. godine, samo na pet su se članovi bavili izvještajima o radu, dok se od ostale dvije jedna odnosila na konstituisanje Komisije, a druga je bila radionica o reviziji u obavještajnim službama.
Uprkos ovako malom broju sjednica, Mirsad Đugum, predsjednik Komisije, smatra da je Komisija dobro radila svoj posao, koji se, osim na kontrolu OBA odnosi i na zaštitu tajnih podataka. Objasnio je da se sjednice zakazuju u zavisnosti od materijala koji stiže od OBA.
"Ako uporedimo broj sjednica sa materijalima koje dobijamo, to je sasvim dovoljno da obradimo sve ono što nam dolazi. Dakle, koliko imamo potrebe, toliko i održavamo sjednica. Bilo da se radi i izvještajima o budžetu i programu rada, to sve ide u našu proceduru onako kako je to propisano zakonom", objasnio je on. Istakao je da je ovakav način rada Komisije uobičajen i u svim drugim državama EU.
Jasmin Ahić, docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije iz Sarajeva, slaže se da je sistem parlamentarne kontrole koji postoji u BiH sličan drugim evropskim sistemima, ali da se problemi pojavljuju u materijalima koje dobijaju.
Zakazali smo onoliko sjednica koliko smo dobili materijala od OBA, tvrdi predsjednik Komisije
"Problem jeste u malom broju održanih sastanaka koji ste spomenuli, ali veći problem je u profesionalnoj iskrenosti između Komisije i onog što dobijaju putem OBA. Ne kažem da podaci koje dobijaju nisu relevantni, ali mislim da definitivno postoji problem kad je u pitanju transparentnost rada OBA", rekao je Ahić. Po njemu, ključno je to što Komisija nema dovoljan uvid u ono što OBA radi.
"Ako, na primjer, Komisija dobije izvještaj da je OBA za ovu godinu po planu i programu ostvarili te i te ciljeve na tim i tim poslovima i utrošila toliko i toliko sredstava, taj izvještaj ništa ne govori. Ne bih tvrdio sto posto, ali se bojim da su izvještaji koje članovi Komisije dobijaju upravo tog tipa", rekao je Ahić.
Predrag Ćeranić, bezbjednosni ekspert iz Banjaluke, smatra da Komisija ne obezbjeđuje adekvatnu kontrolu nad OBA.
"U ponedjeljak smo na RTRS mogli čuti predsjednika Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS, koji je sa članovima obavio nenajavljenu kontrolu službi MUP-a RS koje se bave tim poslom. On je uporedio listinge brojeva koje prisluškuju i utvrdio da nema nezakonitosti. Volio bih da i članovi bh. komisije mogu da urade isto u OBA", istakao je on.
Kako je rekao, nedavne afere prisluškivanja građana u Srbiji i Hrvatskoj su pokazale koliko je problem raširen i da nadležni u BiH moraju dati odgovor građanima kakva je situacija kod nas.
"Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Meloni vs. Velika Britanija obavezuje sve zemlje Savjeta Evrope da bez sudskog naloga ne smiju vaditi listinge poziva građana. A iz ove afere u Srbiji vidimo da je to tamo spušteno na nivo načelnika Krim- uprave. Možete samo misliti kakva je situacija u BiH", istakao je on.