Slavko Subotić, šef Inspektorata RS, tvrdi da njegovi inspektori neće imati obzira ni prema kome, ma koliko imali veza. Potraga za poslodavcima koji zapošljavaju radnike na crno, švercovanom robom, te mnogim drugim nezakonitostima, ostaju pri vrhu interesovanja inspekcije, tvrdi Subotić, nakon što su navršili godinu rada nakon što je Inspektorat, kao novoosnovana institucija, zaživio sa radom, umjesto dosadašnjih inspekcija koje su bile razuđene po ministarstvima. Cilj im, tvrdi, nije samo puko kanjažvanje, već povećanje discipline u državi, u kojoj se svako navikao da je vara.
`Prioritet nam je trenutno rad na crno, i, svakako, promet robe. Eto, u ovih godinu dana rada u kontrolama je zatečeno 7.900 neprijavljenih radnika. Poslije kontrole, njih 4.366 prijavljeno je kao zaposleni što je za nas i najvažnije`, kaže Subotić.
NN: Je li dovoljno samo kazniti nekoga? On plati kaznu, i opet čini iste prekršaje?
SUBOTIĆ: Naš cilj nije kažnjavanje ni oduzimanje robe, već povećanje društvene discipline. Inspekcija će položiti ispit ako sutra bude manje negativnih pojava - radnika na crno, švercovane robe, preduzeća bez dozvole, povreda na poslu... Eto, prošle godine je devet ljudi poginulo na radnom mjestu. Šta je sa zaštitom na radu? Taj problem je velik.
NN: Nakon što su nedavno pooštrene kazne za rad na crno, pokrenuli ste akciju, naplatili dosta kazni, ali i zatvorili samo pet manjih objekata. Zašto se veće firme nisu našle na vašoj meti?
SUBOTIĆ: Ne plašimo se tih, kako vi kažete, većih firmi. Upravo namjeravamo krenuti sa inspektorima u građevinske firme. Ipak, uvijek treba imati na umu i stanje privrede. Evo, nedavno smo u jednoj firmi otkrili 15 neprijavljenih radnika. Po zakonu, te firme bismo morali da damo na sud, a pošto je naše sudstvo sporo, ko zna kad bi prijava bila riješena. Tu smo bili u nezgodnoj situaciji jer nam je vlasnik firme pokazao ugovor o izvozu na njemačko tržište. Naložili smo im da u roku od tri dana prijave sve radnike, a da plate kaznu od dvije hiljade maraka. Da smo se kruto držali pravila, firma bi bila zatvorena sve dok se slučaj ne riješi na sudu.
NN: U kojoj oblasti privrede vlada najveći nered?
SUBOTIĆ: Problemi su kod zaštite na radu, koju sada nastojimo regulisati novim zakonom. Situacija je, recimo kod rudnika takva, da, kad bismo se striktno držali zakona, najveći broj njih morali bismo zatvoriti. Ipak, to ne možemo uraditi, ali istovremeno, ne možemo ni mirno posmatrati takvo stanje. Zato od njih tražimo da naprave akcioni plan za otklanjanje svih nepravilnosti, pa to pratimo, u okviru njihovih mogućnosti. U tome bi nam mogao pomoći novi zakon. Po novom zakonu, isključivo odgovoran će biti poslodavac, a ne i radnik i poslodavac, kako je bilo do sada.
NN: Može li plata od oko hiljadu maraka za inspektora, koliko imaju sada, pomoći da bude nepotkupljiv?
SUBOTIĆ: Pa, to zavisi i od plate i od ljudi. Neko će biti podmitljiv i sa većom platom.
NN: Za godinu dana rada Inspektorata, koliko ste imali pritužbi na rad inspektora?
SUBOTIĆ: Za 31 inspektora. Problem je, međutim, što su prijave one uopštene - primaju mito, nisu zadovoljni s njihovim radom... Ispitujemo sve te prijave. U dosta slučajeva je, pak, inspektor uradio dobar posao, ali objekat kontrole nije bio zadovoljan njegovim nalazom.
NN: Koliko ste otpustili inspektora zbog primanja mita?
SUBOTIĆ: Vodili smo postupak protiv tri inspektora, ali niko nije otpušten. Sva trojica su završili s novčanom kaznom. U toku su zahtjevi na osnovu kojih ću pokrenuti postupke protiv inspektora. To, međutim, nije stvar koja će se sama završiti, ali sada kada smo krenuli u to, moramo biti obazrivi. Primjera radi, dobijao sam dosta pritužbi na inspektore koji rade na graničnim prelazima o tome da uzimaju mito od uvoznika. Praktično, to je bila javna tajna. Sada smo uveli novu organizaciju rada na granici i vjerujemo da će stanje biti bolje.
NN: Na šta sve se ljudi žale na vašu `vruću liniju` za prijave?
SUBOTIĆ: Dvadeset odsto prijava odnosi se na rad na crno i na ilegalnu robu, na nelegalnu gradnju 10 odsto, a sve ostalo na druge oblasti. Zanimljivo je da su inspektori otkrili nepravilnosti u 54 odsto prijava. To jasno govori koliko je dobra ova linija na broju 250-000 i 230-000.
NN: Dešava li se da Vas zovu `s vrha` kako bi se prećutio rezulat kontrole?
SUBOTIĆ: Ne doživljavam pritiske, niti od Vlade niti od bilo koga drugoga. To mi je posebno važno.
Kontrola šljunkara
NN: Od januara je privremeno zabranjen rad šljunkara. Jeste li pojačali kontrole na vodotocima?
SUBOTIĆ: Otkriven je veći broj ilegalnih šljunkara i one su zatvorene. Ta oblast je, inače, puna problema. Funkcija šljunkara je da čiste vodotok, a ne da samo bjesomučno eksploatišu šljunak, kako su činili do sada. Sa uvođenjem novih pravila koja je inicirala Vlada, uskoro će šljunkare ponovo početi da rade. I, sigurno, ponovo ćemo se suočiti s nelegalnim, jer je to profitabilan posao.