SARAJEVO - Ukoliko BiH na današnjem ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a ne bude primljena u Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP), sljedeća prilika za prijem biće u aprilu iduće godine, kazao je juče Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.
Cikotić tvrdi da su odbrambene strukture BiH ispunile sve tehničke uslove za prijem u MAP, ali da se BiH danas najvjerovatnije neće naći u skupini zemalja kojima je odobren Akcioni plan za pristup NATO-u.
"NATO u svoje okrilje ne prima samo vojsku, nego kompletnu državu. Mi smo daleko više uradili na tehničkom nivou od Crne Gore koja će najvjerovatnije biti primljena. Za pripadnike Oružanih snaga BiH apsurdno je da Crna Gora bude u MAP-u, a mi ne. Naši pripadnici Crnogorce instruišu u mnogim oblastima koje smo mi davno završili", kazao je Cikotić.
Pod tehničkim uslovima koji su ispunjeni podrazumijevaju se mnogi vojni propisi, procedure i doktrine u oružanim snagama. Važan faktor je i učešće oružanih snaga u mirovnim misijama u svijetu.
"To su mnoge stvari u funkcionisanju vojnih snaga koje smo mi usvojili. Posebno smo uspješni bili u učešću u mirovnim misijama. Ako nas sada odbiju, to je pritisak na političke lidere da se počnu dogovarati, iako mislim da je to katastrofalan potez", dodao je Cikotić.
Akcijski plan za članstvo mehanizam je za ulazak u NATO koji je osmišljen na NATO samitu u Vašingtonu 1999. godine. Sudjelovanje u MAP-u ne garantuje članstvo u NATO. MAP omogućava zemljama da svoje pripreme usredotoče na ciljeve i prioritete postavljene u Akcijskom planu, uz stručnu pomoć i procjene od NATO-a.
"Nakon što budemo primljeni u MAP, tek onda slijede ozbiljne reforme, ne samo u oblasti odbrane nego i političke, ekonomske, financijske, sigurnosne i pravne reforme. Hrvatskoj je trebalo sedam godina od prijema u MAP da postane punopravna članica NATO-a. BiH bi u najboljem slučaju članica mogla postati 2012. ili 2069. godine", kazao je Živko Marjanac, zamjenik ministra odbrane BiH.