Uvođenje strateškog partnera u Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu imaće višestruke pozitivne efekte na privredna i socijalna kretanja koja će osjetiti cijela Bosna i Hercegovina, tvrdi Slobodan Puhalac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
`Zahvaljujući razlici u cijeni naftnih derivata iz uvoza i naftnih derivata proizvedenih u BiH, te proizvodnji bitumena i srodnih proizvoda za građevinarstvo i industriju i pokretanju proizvodnje baznih ulja u Rafineriji ulja u Modriči očekuje se smanjenje spoljnotrgovinskog deficita BiH oko 500 miliona KM`, ističe Puhalac.
NN: Zašto BiH još nije ratifikovala Sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA i kada će se to desiti?
PUHALAC: U skladu sa bh. Zakonom o postupku zaključivanja međunarodnih sporazuma, CEFTA se trenutno nalazi u fazi davanja saglasnosti za ratifikaciju u parlamentu BiH. Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine je na sjednici održanoj 19. jula ove godine razmatrala ratifikaciju sporazuma i dala saglasnost. Činjenica je da postoje jaki pritisci lobija da se CEFTA ratifikuje uz donošenje dodatnog provedbenog zakona, što pravno nije moguće, jer se ne može normama domaćeg zakonodavstva mijenjati zaključeni međunarodni ugovor, a sve to nikako ne ide u prilog BiH. Svako isključivanje ili uslovljavanje ratifikacije, posebno uzimajući u obzir stanje privrede, geografski položaj, oslonjenost na privrede zemalja u regionu, svjesno bi dovelo BiH u `pat poziciju` iz koje teško da postoji izlaz. Očekujem da će na nastavku 69. sjednice Predstavničkog doma PS BiH početkom septembra, poslanici dati saglasnost za ratifikaciju CEFTA sporazuma.
NN: Šta se može očekivati poslije ratifikacije sporazuma?
PUHALAC: Privreda BiH je nedovoljno razvijena i nedovoljno konkurentna. Za takve privrede otvaranje tržišta i uključivanje u regionalne i svjetske ekonomske tokove je jedina šansa za razvoj. S obzirom na to da je BiH do sada uglavnom liberalizovala kompletnu trgovinu kroz sprovođenje postojećih bilateralnih sporazuma, ne očekuju se značajnije promjene, a CEFTA će značajno pojednostaviti postojeći lavirint sporazuma i pospješiti njihovu primjenu.
NN: Poljoprivredni proizvođači ističu da je neophodno preduzeti određene mjere poslije potpisivanja sporazuma, jer smatraju da će u ovom procesu biti najviše oštećeni. Šta Vi mislite o tome?
PUHALAC: Čitavo jedno poglavlje CEFTA sporazuma tretira pravila zaštite, kao što su antidamping mjere, opšte zaštitne mjere i specifične zaštitne mjere. Međutim, preduzimanje bilo kakvih mjera podrazumijeva, prije svega, stupanje na snagu sporazuma i tada se daje mogućnost stranama u sporazumu da reaguju u slučaju poremećaja na tržištu. Ovo je sporazum zamalja koje formiraju zonu slobodne trgovine i nema mjesta za podizanje i stvaranje trgovinskih barijera. Zaštita se nalazi u jačanju i osposobljavanju institucija, njihovom efikasnom radu, prvenstveno kancelarije za veterinarstvo, Uprave za zaštitu bilja i Agencije za sigurnost hrane, a takođe i uspostavljanju infrastrukture za kontrole robe koja se plasira na našem tržištu, prvenstveno osposobljavanje i akreditacija laboratorija za testiranje uzoraka i jačanje inspekcijskih službi.
NN: Kakve mjere Ministarstvo preduzima u smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, koji je prošle godine iznosio šest milijardi KM?
PUHALAC: U okviru svojih nadležnosti Ministarstvo je predložilo oko 60 mjera čijom bi se provedbom povećao izvoz i smanjio trgovinski deficit i iste su usvojene na Savjetu ministara BiH. U okviru ovih mjera možemo izdvojiti da je u proceduri revizija carinske tarife u cilju ukidanja ili smanjenja carinskih stopa na uvoz repromaterijala u BiH, u toku je i procedura pokretanja postupka izmjene Zakona o direktnim stranim ulaganjima. Težište izmjena će biti na smanjenju procedura i birokratskih barijera, a beneficije koje pružaju carinski propisi ne treba da opterećuju investicione propise. BiH je u skladu sa zahtjevima iz evropskog partnerstva za BiH osnovala nekoliko institucija koje se odnose na infrastrukturu kvaliteta proizvoda i usluga, što bi trebalo da dovede do smanjivanja uvoza proizvoda nesigurnih za zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te do povećanja kvaliteta bh. proizvoda i mogućnosti porasta izvoza.
NN: Da li možete navesti nekoliko proizvoda s kojima je BiH konkurentnija od ostalih država?
PUHALAC: BiH bi mogla postići konkurentne prednosti u oblasti drvoprerađivačke industrije, u oblasti metaloprerađivačke industrije, hemijske i proizvodnje nekih finalnih proizvoda od aluminijuma.
NN: Koliko će, prema Vašoj ocjeni, ulazak ruskih investitora u naftnu industriju RS, prvenstveno Rafinerije nafte Brod, uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita?
PUHALAC: Uvođenje strateškog partnera u Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu će dati višestruke pozitivne efekte, koji se prije svega ogledaju kroz obezbjeđenje investicija za revitalizaciju i modernizaciju tehnoloških linija za preradu sirove nafte i ponovno pokretanje proizvodnje. Ovim će biti obezbijeđeni uslovi za proizvodnju naftnih derivata u skladu s evropskim standardima kvaliteta, te za ponovno pokretanje proizvodnje baznih ulja u Rafineriji ulja Modriča, od sirovine proizvedene u Rafineriji nafte u Brodu.
Zahvaljujući razlici u cijeni naftnih derivata iz uvoza i naftnih derivata proizvedenih u BiH, te proizvodnji bitumena i srodnih proizvoda za građevinarstvo i industriju i pokretanju proizvodnje baznih ulja u Rafineriji ulja u Modriči očekuje se smanjenje spoljnotrgovinskog deficita BiH za oko 500 miliona KM. Ovo smanjenje spoljnotrgovinskog deficita se odnosi na preradu sirove nafte od 1,3 miliona tona godišnje. Važno je napomenuti da novi vlasnik Rafinerije nafte ima svoje izvore sirove nafte i da su mu ambicija pokretanje prerade sirove nafte punim kapacitetom, a to je više od četiri miliona tona godišnje.
Smanjen izvoz vojne opreme
NN: Prošle godine zabilježen je blaži pad izvoza naoružanja i vojne opreme u odnosu na 2005. godinu. Koji su razlozi?
PUHALAC: Izvoz oružja i vojne opreme u 2006. godini je smanjen u odnosu na 2005. godinu, a osnovni razlog je što u 2006. godini nije bilo izvoza viška starog i neperspektivnog malog oružja i lakog naoružanja, a što je povećalo vrijednost izvoza u 2004. i 2005. godini. Vrijednost uvoza oružja, vojne opreme i proizvoda vojne namjene u 2006. godini, prema izdatim dozvolama, približno je jednaka vrijednostima uvoza u 2005. godini. Ipak, treba pomenuti da je specifično tržište sa brojnim ograničenjima i međunarodno regulisanim uslovima prometa.
Zaštita potrošača
NN: Na koji način Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH djeluje u cilju zaštite potrošača:
PUHALAC: Ministarstvo je preduzelo aktivnosti na institucionalizaciji, odnosno `aktiviranju` Savjeta za zaštitu potrošača, koje je tijelo uspostavljeno Zakonom o zaštiti potrošača, ali koje još nije počelo s radom. Na sljedećoj sjednici Savjeta ministara očekujemo da se ovo tijelo imenuje, a da do kraja godine sačini bh. program za zaštitu potrošača.