BANJALUKA - Tužilaštvo BiH ne želi da otkrije ko je inicirao izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH, kojima je omogućeno da, suprotno dosadašnjoj praksi, Džud Romano, međunarodni tužilac, bez saglasnosti Kolegijuma tužilaca donese odluku o obustavljanju istrage u predmetu "Dobrovoljačka".
Na naše konkretno pitanje upućeno Tužilaštvu BiH ko je inicirao izmjene Pravilnika iz Tužilaštva odgovaraju: "Izmjene Pravilnika izvršene su u skladu s procedurom, nakon čega je saglasnost dalo i Visoko sudsko i tužilačko vijeće". Takođe, u ovom Tužilaštvu na naš zahtjev da nam dostave pismeno obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika rekli su: "Interne akte vam ne možemo ustupiti".
Naime, zahvaljujući izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH iz 2010. godine, a koji je na snagu stupio 5. januara ove godine, svaki tužilac može sam i bez ičijeg mišljenja donijeti odluku o obustavi istrage.
U praksi, odnosno po starom pravilniku iz 2010. godine, Romano u slučaju "Dobrovoljačka", ili u bilo kojem drugom slučaju, nije mogao da donese odluku bez rukovodioca odjeljenja
Da nije bilo izmjena Pravilnika, Romano ne bi sam mogao u slučaju "Dobrovoljačka" da donese odluku o obustavljanju istrage, jer je prethodni pravilnik predviđao da o tome odlučuje rukovodilac Odjeljenja za ratne zločine uz pribavljeno mišljenje Kolegijuma, koji čine svi tužioci toga odjeljenja.
U praksi, odnosno po starom pravilniku iz 2010. godine, Romano u slučaju "Dobrovoljačka", ili u bilo kojem drugom slučaju, nije mogao da donese odluku bez rukovodioca odjeljenja, u ovom slučaju Vesne Budimir. Ona nam se juče nije javljala na telefon kako bismo uzeli njen komentar.
Međutim, zanimljivo je i to što izmjene Pravilnika nije mogao da inicira niko osim Budimirove, koja je trenutno jedini zamjenik Jadranke Lokmić-Misirača, v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Ovo nam juče u Tužilaštvu BiH nisu željeli niti potvrditi niti demantovati.
Naime, u članu 3 Pravilnika iz 2010. godine jasno stoji da prijedlog izmjena ili dopuna Pravilnika glavnom tužiocu može podnijeti pojedinačno svaki od zamjenika glavnog tužioca. Trenutno je jedini zamjenik glavnog tužioca Budimirova, jer je mjesto drugog zamjenika ostalo upražnjeno nakon što je Lokmić-Misirača imenovana za v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Nakon što inicira izmjene Pravilnika, zamjenik glavnog tužioca to mora pismeno da obrazloži nakon čega inicijativa ide na Kolegijum tužilaca, koji prostom većinom donose odluku.
Obrazloženje izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH, takođe, nismo mogli dobiti u ovoj instituciji.
U članu 34 tačka l piše: "Kada je u pitanju Posebni odjel za ratne zločine, rukovodilac ovog odjela odobrava odluku tužioca zaduženog za konkretni predmet o nesprovođenju istrage i obustavi istrage, uz prethodno pribavljeno mišljenje Kolegija Odjela".
U izmjenama ovog člana, koji je stupio na snagu 5. januara, stoji: "Rukovodioci posebnih odjela vode evidencije o naredbama o nesprovođenju istrage, naredbama o obustavi istrage i optužnicama koje donose, odnosno podižu tužioci odjela kojim rukovode, a koji su obavezni svaku ovakvu odluku odmah po donošenju, odnosno podizanju dostaviti rukovodiocu odjela. Rukovodioci posebnih odjela o ovoj evidenciji redovno izvještavaju glavnog tužioca".
Iz RS i juče su se čule oštre reakcije na odluku međunarodnog tužioca Romana da obustavi istragu u slučaju "Dobrovoljačka", protiv Ejupa Ganića, člana ratnog Predsjedništva BiH, Jovana Divjaka, generala Armije RBiH, i još 12 lica.
U SDS-u su rekli da će na predstojećim konsultacijama sa SNSD-om predložiti niz konkretnih mjera iz RS kao odgovor na besramnu odluku Tužilaštva BiH o obustavljanju istrage u slučaju "Dobrovoljačka".
SDS će predložiti da Narodna skupština RS reaktivira odluku o sprovođenju referenduma
Među tim mjerama, kako je saopšteno iz SDS-a, biće predloženo da Narodna skupština RS odmah reaktivira odluku o sprovođenju referenduma i vrati nadležnosti iz oblasti sudstva na nivo RS, kako to i predviđa Dejtonski mirovni sporazum, jer bi takva odluka bila u skladu sa Sporazumom o zajedničkom djelovanju u Sarajevu, kojeg su ove dvije stranke potpisale.
SDS očekuje da Ministarstvo pravde RS odmah da nalog Tužilaštvu RS da u saradnji s pravosuđem Srbije pokrene proces u Republici Srpskoj u slučaju "Dobrovoljačka'' i ostalim slučajevima zločina nad Srbima koji se vode u Sarajevu. Ova stranka ističe da Ministarstvo unutrašnjih poslova RS treba da izda nalog da osumnjičeni u slučaju "Dobrovoljačka" budu uhapšeni ukoliko se nađu na teritoriji RS.
PDP će, kako je rečeno, podržati svaku odluku vlasti RS u vezi s Tužilaštvom BiH, pa i o uskraćivanju povjerenja ovoj pravosudnoj instituciji.
Uticaj Alkoka na odluku
Filip Alkok, bivši tužilac Tužilaštva BiH, koji je predmet "Dobrovljačka" vodio do 2009. godine, najviše je, kako tvrdi naš izvor, uticao na Džuda Romana, koji je taj predmet preuzeo da ga i obustavi.
"Alkok je nekoliko puta dolazio u BiH, nakon što je otišao prije tri godine. Čim bi se pojavio neki novi dokaz on je dolazio po njega. Aktivno je učestvovao u odbranama Jovana Divjaka i Ejupa Ganića pred sudovima u Beču i Londonu i to sve lijepo unovčio", tvrdi izvor "Nezavisnih".
Naime, Alkok je nekoliko dana prije nego što će Romano obustaviti istragu posjetio Sarajevo i dao mu, kako govori naš izvor, instrukcije šta i kako da radi, odnosno kako da obustavi istragu u slučaju "Dobrovoljačka".
Vekarić: Imamo relevantne dokaze
Bruno Vekarić, zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije, rekao je da ovo tužilaštvo ima mandat i nadležnost da nastavi istragu u slučaju "Dobrovoljačka", te da ima relevantne dokaze za procesuiranje nekih od lica za koja je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu.
"Sad nam je jasno zašto je BiH otkazala Sporazum o ustupanju dokaza dan uoči njegovog potpisivanja u Hagu. Nisu želeli da vide šta imamo u našim fasciklama, jer bi to možda promenilo njihovu odluku. Ja sam siguran da su naši dokazi veoma relevantni u smislu procesuiranja nekih od tih lica", rekao je Vekarić.
On je rekao da je slučaj "Dobrovoljačka" jedan od najupečatljivijih zločina sa početka rata u BiH. Ocijenio je da će odluka o odustajanju od gonjenja najviše problema donijeti BiH.
Slobodan Homen, državni sekretar Ministarstva pravde Srbije, izjavio je da Tužilaštvu BiH treba postaviti pitanje da li je odluka o obustavljanju istrage donesena na osnovu dokaza, pod političkim uticajima ili je to tužilaštvo bilo nespremno da se obračuna sa zločinima koje su počinili pripadnici nesrpskog naroda.
Tužioci nedostupni
Milan Mandić, predsjednik Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije, izjavio je da nije obavio razgovore s tužiocima Tužilaštva BiH o povlačenju stotina predmeta iz Tužilaštva BiH, jer niko od tužilaca nije odgovarao na njegove telefonske pozive, niti ga je primio u Tužilaštvu BiH.
''Jutros sam nekoliko puta zvao tužioce Vesnu Ilić i Muniba Halilovića, koji nisu odgovarali na moje pozive, nakon čega sam otišao u Tužilaštvo BiH, gdje me niko nije primio, uz obrazloženje da je tužilac Ilić na sastanku'', rekao je juče Mandić.
On je naglasio da je ispred Tužilaštva BiH čekao pet sati bezuspješno, nakon čega je otišao kući.