BANJALUKA - Ustavni sud BiH presudiće u slučaju štrajka glađu 38 pritvorenika kaznenopopravnih zavoda u Zenici i "Kula" u Istočnom Sarajevu i pritvorskoj jedinici Suda BiH u Sarajevu, izjavio je registrar Ustavnog suda BiH Faris Vehabović.
`Ustavni sud će donijeti odluku i bez podnesene apelacije, jer su predmeti svih štrajkača poznati. Za sada se ne može govoriti o tome kakva će ta odluka biti, niti kad će biti donesena. Tek kad budu iscrpljeni sve pravni lijekovi domaćeg zakonodavstva, pritvorenici mogu da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu`, rekao je Vehabović, dodajući da vjeruje da će Ustavni sud ovaj slučaj uskoro razmatrati.
Tvrdeći da su im prekršena osnovna ljudska prava, pritvorenici optuženi ili osuđeni za ratni zločin štrajkom glađu žele da se izbore da im se sudi po Krivičnom zakonu SFRJ, koji je bio na snazi u vrijeme kada su ta krivična djela počinjena, a ne po Krivičnom zakonu BiH donesenom 2003. godine, koji se u njihovim procesima primjenjuje retkroaktivno. Da je njihov zahtjev potpuno opravdan smatraju i ministri pravde BiH i RS, Slobodan Kovač i Džerard Selman, i pravni eksperti iz BiH i okruženja. Osim toga, pritvorenici traže i poništavanje svih presuda koje je donio Sud BiH i ponovna suđenja po Krivičnom zakonu SFRJ, te jednake uslove za tužilaštvo i odbranu u procesima koje državni sud vodi protiv njih.
Ministar Kovač izjavio je juče da se radi o izuzetno složenoj situaciji, koju, dodaje, treba da riješe Sud i Tužilaštvo BiH.
`Uskoro bi trebalo da dođe do revizije Krivičnog zakona BiH koji je donesen 2003. godine i koji nema retroaktivno dejstvo. To je neophodno kako bi se moglo pristupiti harmonizaciji krivičnog zakonodavstva u BiH`, kazao je Kovač.
Marinko Jurčević, glavni državni tužilac, pridružio se Meddžidi Kreso, predsjedniku Suda BiH, u pozivu pritvorenicima da prekinu štrajk glađu.
`Pozivam pritvorenike da prekinu štrajk glađu i da svoja prava traže putem zakonitih i legalnih institucija BiH. Želim vas podsjetiti da BiH ima izgrađen sistem putem kojeg se mogu ostvariti svi legitimni zahtjevi, a kojim se istovremeno omogućuje zaštita osnovnih ljudskih prava`, neveo je Jurčević u pismu pritvorenicima i dodao da se njihov štrajk može tumačiti kao pokušaj uticaja na pravosudni sistem BiH.
Borislav Jamina, branilac Branislava Medana, kaže da su svi evropski zakoni o materijalnom krivičnom pravu izričiti kad je riječ o primjeni principa blažeg, odnosno zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, optuživši Sud BiH da je napravio presedan.