SARAJEVO - Izvještaj Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, Savjetu bezbjednosti UN posvađao je Hrvate i Bošnjake u Bosni i Hercegovini, a nakon dugogodišnje i bezuslovne podrške Bošnjaka svim visokim predstavnicima, Sven Alkalaj, ambasador BiH pri UN, u svom govoru rekao je da Šmitove aktivnosti "predstavljaju problem koji treba hitno riješiti".
Za Bošnjake sporno je to što je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona koje, po njihovom mišljenju, pogoduju Hrvatima, a to su isticali i ranije, međutim Alkalaj je otišao i dalje navodeći da je "postalo više nego očigledno da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika da destabilizuje zemlju u korist jedne od susjednih zemalja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu BiH i njenih građana".
Osim toga, Alkalaj je u svom govoru pred Savjetom bezbjednosti UN rekao i da je Šmit, kada je riječ o nametanju Izbornog zakona, sve planirao i uradio u saradnji sa Hrvatskom te da je time izvršio krivično djelo.
Na Alkalajev govor odmah su reagovali iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) naglašavajući da je grubo zloupotrijebio poziciju koja mu je dodijeljena i da nije govorio u ime BiH.
Takođe, i Ivan Šimonović, predstavnik Hrvatske u Savjetu bezbjednosti, odbacio je Alkalajeve optužbe, posebno da je Šmit, sarađujući sa Hrvatskom na izmjenama Izbornog zakona BiH, počinio krivično djelo.
"Alkalaj je svojom zadnjom izjavom u ličnom svojstvu dobio podršku isključivo najradikalnijih bošnjačkih predstavnika, koji kontinuirano zagovaraju rušenje Dejtonskog sporazuma, čime je ponovo dokazao da je njihova marioneta", saopštili su iz HNS-a navodeći da je Šmitova odluka da nametne Izborni zakon dobra.
Alkalajev govor komentarisao je i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, koji je rekao da bi volio "da smo imali više izbalansiran istup predstavnika BiH".
Zvaničnici Republike Srpske nisu komentarisali Alkalajev govor, ali su i prije sjednice poslali pismo Haroldu Agjemanu, predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti UN, u kojem su naveli da BiH nije odobrila niti ovlastila relevantne institucije da govore te da prisustvo sjednici Savjeta bezbjednosti treba smatrati privatnom ekspedicijom.
Kada je riječ o samoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, osim Šmitovog izvještaja, u jednom trenutku bilo je govora i o izvještaju Republike Srpske, koji je Vlada Republike Srpske uputila Savjetu bezbjednosti, a kako je istakla Ana Jevstignejeva, zamjenica stalnog predstavnika Ruske Federacije, taj izvještaj "vrijedan je pažnje i sadrži korisne informacije o stvarnom stanju stvari u BiH".
Ona je u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN rekla da ne želi da komentariše "takozvani izvještaj takozvanog visokog predstavnika" poručivši kolegama iz Savjeta da se upoznaju sa izvještajem Republike Srpske.
"Zapad konstantno pokušava da predstavi Republiku Srpsku kao izvor problema u BiH i demonizuje sve što se ne uklapa u evroatlantski okvir koji se nemeće godinama u BiH", rekla je Jevstignejeva naglašavajući da je Rusija zabrinuta zbog političke krize u BiH koja je posljedica međunarodne zajednice, koja ima "gotovo kolonijalan pristup" kada je BiH u pitanju.
Predstavnik Srbije u Savjetu bezbjednosti UN Nemanja Stevanović rekao je da Srbija vjeruje da je konsenzus jedini način da se dijalogom rješavaju problemi, da se nada da će BiH uskoro formirati vlast te da tri konstitutivna naroda mogu naći rješenja.