BANJALUKA - Uprkos recesiji i smanjenju opštinskih budžeta za ovu godinu, u nadležnim ustanovama i institucijama u RS obećavaju da neće trpjeti socijalne kategorije bez obzira na obaveznu štednju i tvrde da mjesečne naknade neće biti smanjivane.
Ljubo Lepir, pomoćnik ministra u Sektoru za socijalnu, dječju i porodičnu zaštitu pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, kazao je da je u prošloj godini za ovu oblast putem Ministarstva izdvojeno oko četiri miliona maraka i da je i ove godine planirano toliko.
"Planom suzbijanja negativnih posljedica svjetske ekonomske krize došlo je do smanjenja budžetskih stavki, ali ta smanjenja se nisu odnosila na izdvajanja namijenjena za socijalna davanja socijalno ugroženim građanima RS", kazao je Lepir.
On je naveo da se prava iz Zakona o socijalnoj zaštiti u najvećoj mjeri finansiraju iz budžeta opština, a prema preliminarnim rezultatima, čija je obrada u ovom ministarstvu još u toku, sredstva za socijalna davanja u opštinskim budžetima kreću se oko 15 miliona maraka.
On je napomenuo da oblast socijalnih naknada obuhvata i budžete drugih ministarstava, institucija i fondova.
Vladimir Mirić, direktor Centra za socijalni rad Novi Grad, kazao je da je drastično povećan broj zahtjeva za socijalnom pomoći, pogotovo za naknadom za njegu drugog lica.
"Mislim da sve veći broj lica traži ovu pomoć iz razloga što je lakše ostvariti u odnosu na ostale vidove. Za ovu godinu ukupan budžet Centra je manji u odnosu na prošlogodišnji za oko 10.000 maraka, ali to smanjenje neće uticati na socijalna davanja", kazao je Mirić.
Slobodan Mitrović, direktor Centra za socijalni rad Doboj, kazao je da je u stalnom porastu broj zahtjeva za njegu drugog lica i da je u januaru ove godine taj broj iznosio preko 1.200.
"I broj zahtjeva za dječjim dodatkom je takođe u porastu, što govori da sve veći broj ljudi ostaje bez posla. Naš budžet smanjen je još početkom 2009. godine, ali ćemo nastojati da se ispoštuju ona najosnovnija prava socijalne zaštite", kazao je Mitrović.
Mira Ćuk, direktor Centra za socijalni rad Trebinje, kazala je da je u ovoj opštini povećan broj zahtjeva za jednokratnom pomoći i da je sve više traže radno sposobni ljudi, koji su ostali bez posla.
"Kao najčešće razloge za dobijanje te pomoći ljudi navode da treba da plate troškove liječenja, električne energije, lijekove i slično", kazala je Ćukova.
Marica Topalović, direktor Centra za socijalni rad Rudo, kazala je da se najveći broj zahtjeva koji pristižu u zadnje vrijeme odnosi na jednokratnu pomoć i da je građani najviše traže da kupe ogrev, plate račune za potrošenu električnu energiju ili da kupe prehrambene namirnice.
Ukupan broj korisnika prava novčane pomoći, dodatka za pomoć i njegu drugog lica, jednokratne novčane pomoći, smještaja u ustanove socijalne zaštite u Republici Srpskoj prošle godine je iznosio oko 28.000.