BANJALUKA - Prava iz oblasti socijalne zaštite ubuduće će biti finansirana po principu pola sa nivoa RS, a pola sa nivoa lokalnih zajednica, stoji u Prijedlogu zakona o socijalnoj zaštiti RS, o kojem je danas raspravljano u Narodnoj skupštini RS.
Do sada sva prava iz ove oblasti finansirana su iz republičkog budžeta, a sada bi se iz republičke kase trebalo izdvajati 16 miliona, dok bi isto toliko ubuduće trebalo da plaćaju i lokalne zajednice.
Obrazlažući zakon, Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, rekao je da će u okviru svojih 50 odsto lokalne zajednice finansirati prava za pomoć i njegu drugog lica, smještaja u određene ustanove, prava na hraniteljsku porodicu, na dnevno zbrinjavanje, prava za pomoć i njegu u kući i prava na jednokratnu pomoć.
Većina opozicionih poslanika u svojim raspravama istakla je da su rješenja bolja od postojećih, ali da će biti teško provodiva u praksi, te da će poseban problem predstavljati to što pojedine opštine neće imati sredstava za ove obaveze. Do zaključenja ovog broja rasprava o ovom prijedlogu nije bila završena.
Najveću buru tokom današnjeg dijela rasprave izazvao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima po hitnom postupku, kojim se deifniše način odlaska u penziju državnih službenika i postupak kandidata za izbor državnih službenika.
Opozicioni poslanici tvrde da nije bilo razloga da zakon ide u hitnu proceduru, te da je njime "legalizovana korupcija i nepotizam u javnoj administraciji".
Branislav Borenović, poslanik PDP-a, optužio je Vladu da kroz ovaj zakon želi stvoriti posebnu kastu ljudi zaposlenih u upravi, potpuno odvojenih od ostalih radnika, dodavši da je motiv da se dijelu ljudi koji idu u penziju obezbijede bolji uslovi za penzionisanje.
Vukota Govedarica, poslanik SDS-a, rekao je da je ovaj akt 25. akt koji ide po hitnom postupku, te da za to nije bilo opravdanja.
Slobodan Popović, poslanik SDP-a, rekao je da se zakonom derogira Agencija za zapošljavanje, da namjere zakona nemaju veze s onim što je napisano u zakonu, te da je zakon kontradiktoran.
Takođe, opozicija tvrdi da je zakon u suprotnosti sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju i sa Zakonom o radu.
Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave, je, pak, rekla da ima razloga za hitnost postupka, jer, kako kaže, u sadašnjem zakonu postoji norma koja upućuje na Zakon o PIO kad je u pitanju penzionisanje državnih službenika, a ta odredba je ukinuta u nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o PIO.
"Sada te upućujuće norme više nema i s obzirom na to da je Zakon o državnim službenicima lex specialis za zapošljavanje u državnim organima, morali smo to precizirati i zato je zakon morao ići u hitnom postupku", istakla je ona.
Na tvrdnje opozicije da je zakon u suprotnosti sa Zakonom o radu, Rešićeva je istakla da se na državne službenike ni ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, već Zakona o državnim službenicima.
Takođe, negirala je da se ovim zakonom omogućuje netransparentno zapošljavanje kadrova.
"Nismo ukinuli javnu konkurenciju. Javna konkurencija je uvedena i za namještenike, koja do sada nije postojala, dakle, za sve u Vladi RS. I na rukovodećim pozicijama javna konkurencija je obavezna", rekla je Rešićeva.
Petar Đokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite, rekao je da se neke odredbe nedavno usvojenog Zakona o PIO počinju primjenjivati tek od 1. januara naredne godine, te da je to dovoljno vremena da se riješe eventualne neusklađenosti.
Inače, na zahtjev Vlade RS danas je iz skupštinske procedure povučen zakon o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj samoupravi.