BANJALUKA - Prevoznici tereta i špediteri jutros su kamionima blokirali pristup carinskom terminalu u Banjaluci u znak protesta zbog odluke Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da smanji broj carinarnica za pregled pojedine robe afro-azijskog porijekla.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika u unutrašnjem i međunarodnom transportu RS, prilikom tročasovne blokade terminala u Banjaluci, zatražio je od UIO da poništi naredbu o carinjenju dijela robe iz Azije i Afrike samo u četiri carinske ispostave u BiH.
UIO je naredila da se pojedina roba afro-azijskog porijekla poput tekstila, kože, obuće, kozmetike, plastike, keramike, alata, mašina i električnih uređaja, od 10. oktobra carini samo u ispostavama u Gradišci, Tuzli, Novom Gradu i Sarajevu, jer je utvrđeno da je carinjena po ekstremno niskoj vrijednosti u cilju izbjegavanja plaćanja uvoznih dažbina. Ističu da su odabrane carinske ispostave opremljene za detaljan pregled pomenute robe.
Prevoznici se, pak, žale da se mnogima koji su udaljeni od utvrđenih lokacija carinjenja, posebno iz Banjaluke, uskraćuje pravo na rad kroz stvaranje ogromnih troškova dužeg prevoza i čekanja na pregled.
"Ako se roba iz Azije i Afrike 20 godina mogla cariniti u Banjaluci, ne vidim zbog čega sada odjednom ne može. Ovo predstavlja direktan udar na RS, jer u Banjaluci posluje većina prevoznika i uvoznika iz ovog entiteta, koji ne mogu posao obaviti u Gradišci zbog ogromnih gužvi pred terminalom zbog kojih se na carinjenje čeka i 30 sati", smatra Grbić.
Obrazloženje UIO, ocjenjuje "nekorektnim i licemjernim", ističući da ta državna institucija interne probleme ne smije prebacivati na prevoznike.
Podsjećajući da ih je već podržala Privredna komora RS, prevoznici i špediteri su od Vlade RS zatražili da interveniše prema UIO da se ukine "diskriminatorska uredba".
Danijela Đekić, predstavnik špedicije "Inter DMB", uvjerena je da UIO prije donošenja sporne naredbe nije napravila analizu niti je svjesna posljedica koje će izazvati, navodeći za primjer to što je doneseni akt u samo nekoliko dana mijenjan već dva puta.
Prevoznici se žale da se mnogima koji su udaljeni od utvrđenih lokacija carinjenja, posebno iz Banjaluke, uskraćuje pravo na rad
"Banjaluka kao regionalni centar i sjedište UIO je direktno diskriminisana ovom naredbom zbog čega očekujemo reakciju institucija RS, pogotovo što će sada dio javnih prihoda koji bi trebalo da pripadne RS otići ka carinskoj ispostavi u Tuzli, odnosno u FBiH", naglasila je ona.
Demonstranti upozoravaju da će uredba, ukoliko ostane u primjeni, prouzrokovati otpuštanja radnika u mnogim špedicijama koje će se suočiti s padom poslova, ali i uvozničkim problemima, posebno na području Hercegovine, koja ostaje bez carinske ispostave za "visokorizičnu" robu.
"Veliki broj naših uvoznika obavijestili smo da se, ako imaju nešto zaliha, strpe s narudžbom robe, ali će se uskoro morati pristupiti punjenju skladišta, a ispostava u Gradišci neće to moći podnijeti", kaže Ranko Stjepanović, predstavnik firme "Eureka šped".
Trgovačke kuće koje uvoze robu porijeklom iz Kine i drugih azijskih zemalja kažu da će mjere UIO uticati na značajno povećanje njihovih troškova, što na kraju može dovesti do poskupljenja robe. Gostimir Jaćimović, vlasnik Sportske kuće "Jaćimović" iz Banjaluke, uvoznika robnih brendova poput najka i adidasa, kaže da će robu kupljenu od zvaničnog distributera u Srbiji sada, umjesto u Banjaluci, biti prinuđen da carini u Tuzli.
"Podržavam aktivnosti UIO na suzbijanju šverca, ali način na koji to rade nije u redu, jer sada moram tražiti špeditera u Tuzli i čekati tamo pet dana da dođem na red za carinjenje, a te se dnevnice prevozniku moraju platiti. Naravno da to onda može uticati i na veću cijenu proizvoda", upozorava Jaćimović.
UIO: Mjere protiv šverca
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH negiraju da se njihovom naredbom ide na ruku bilo kojem entitetu, carinskoj ispostavi ili špediterskoj kući, ocjenjujući takve tvrdnje netačnim i neutemeljenim.
"Pomenuta naredba je privremenog karaktera i ima za cilj uvođenje reda u oblasti carinjenja određene robe porijeklom iz azijskih i afričkih zemalja i zaštitu prihoda od indirektnih poreza, što je suština postojanja UIO", kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO.
On kaže da su se s istim problemom susrele i susjedne zemlje poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su, tvrdi, taj problem riješile upravo na način da su ograničile broj carinskih ispostava za carinjenje određene robe koja se pokazala rizičnom za naplatu uvoznih dažbina. Kako ističe, UIO će u svim slučajevima u kojima utvrdi propuste izvršiti naknadne kontrole, obračun i naplatu uvoznih dažbina, kao i eventualnu odgovornost svih učesnika u carinjenju, počev od uvoznika, preko špeditera do carinske službe, i to prijaviti Tužilaštvu BiH.