BANJALUKA - Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nikola Špirić smatra da je moguće da bivši komandant muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić, koji je uhapšen u Švajcarskoj, bude pušten u roku od 14 dana, a potom u Sarajevu dočekan kao nacionalni heroj, čime bi dodatno bilo poniženo pravosuđe Srbije.
Špirić ističe da bi predmet u vezi sa Orićem davno bio završen da je Haški tribunal bio pravosudna, a ne politička institucija.
Orić bi odavno trebalo da je u Hagu, kaže Špirić, s obzirom na razmjere zločina i broj žrtava u Podrinju u vrijeme njegovog boravka tamo.
"Ne mogu da vjerujem da je 3.500 Srba pobijeno, i da njihove porodice danas traže satisfakciju, a da nema odgovornih za to. Volio bih da ovdje pravosudne institucije rade oslobođene od politike i da procesuiraju ono što se zove ratni zločin", naglasio je Špirić.
On je napomenuo da se Srbi u Republici Srpskoj ne raduju hapšenju, već procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine.
"Među njima gotovo sigurno jedan od najistaknutijih jeste i Naser Orić", rekao je Špirić.
Bivši komandant muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić uhapšen je juče po međunarodnoj potjernici Srbije u Švajcarskoj, gdje mu je određen i ekstradicioni pritvor.
Nerođenu srpsku djecu žele da stave na stub srama
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić ističe da će se politički pritisak na Republiku Srpsku nastaviti kako se bliži 11. juli, što potvrđuju i predložene rezolucije o Srebrenici, čiji je cilj "da se i nerođena srpska djeca stave na stub srama".
"Cilj rezolucija nije da se pomogne žrtvama, nego da se nerođena srpska djeca stave na stub srama. Tako će, gdje god da se nađu u Evropi i svijetu, morati da se izvine i kažu: 'Žao nam je, mi potičemo iz genocidnog naroda'", rekao je Špirić.
On smatra da taj pritisak, koji nikada nije ni prestao, ne treba da zabrinjava Srpsku, jer ima stabilnu vlast i institucije, te da ne treba dozvoliti da se one destabilizuju.
Špirić je naglasio da Republika Srpska mora imati odgovore kako na dnevno-politička pitanja, tako i na globalne izazove.
"Srpska mora imati istrajne političke garniture, jer samo strpljiv i istrajan narod može da dobije državu", rekao je Špirić.
On je ocijenio da nisu prijatelji BiH oni koji predlažu rezolucije o Srebrenici uoči obilježavanja 20 godina od zločina u tom mjestu.
"To su politikantske rezolucije koje sa razlogom podgrijavaju osjećanja porodica koje čekaju satisfakciju, ali to neće pomoći BiH da uđe u fazu pomirenja i reintegracije", smatra Špirić.
On napominje da treba biti oprezan i sa pijetetom govoriti o žrtvama i onome što se dešavalo, ali smatra da rezolucije, ko god da ih predlaže, nisu prijateljske prema BiH, te da bi volio da ga vrijeme demantuje.
On je podsjetio da je juče u okviru rasprave u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zamolio predlagače da povuku rezoluciju o Srebrenici.
"U slučaju da je bila rezolucija o genocidu nad Srbima nakon Drugog svjetskog rata, bivše Jugoslavije ne bi ni bilo, jer pojedini narodi ne bi htjeli da učestvuju u stvaranju zemlje u kojoj bi bili okrivljeni za genocid", rekao je Špirić.
On je istakao da "nas ovdje međunarodna zajednica ili njene pojedine institucije uče prijepodne da se ubijamo, a poslijepodne da se mirimo, preko rezolucije".
Mediji su prije dva dana objavili da Velika Britanija priprema rezoluciju o Srebrenici pred Savjetom bezbjednosti UN, a da su "glavne mete" ofanzive povodom obilježavanja 20 godina od dešavanja u Srebrenici Republika Srpska i njen predsjednik Milorad Dodik.
Rezoluciju o Srebrenici ranije je Narodnoj skupštni Srpske uputio i potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić.
U Banjaluci razgovarati o sudbini Srpske
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nikola Špirić istakao je da je posebno opasno postalo to što je Savez za promjene, na čelu sa SDS-om, premjestio centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo, "po nalogu međunarodne zajednice i po volji lidera SDA Bakira Izetbegovića".
Podsjetivši da je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas najduže u institucijama vlasti BiH od bilo kojeg srpskog, bošnjačkog i hrvatskog predstavnika, Špirić je istakao da dobro zna kako su tekli ti procesi od Dejtona do danas, te da je saradnja opozicije i vlasti nekad bila puno bolja.
"Banjaluka je bila centar gdje se raspravljalo o sudbini Republike Srpske", istakao je Špirić i dodao da ga najviše brine način na koji lider SDS-a Mladen Bosić govori o Vladi i institucijama Srpske, jer je "protkan mržnjom i izdajom".
Napominjući da ne dijeli ljude prema stranačkoj pripadnosti, Špirić je rekao da ima i kvalitetnih ljudi u SDS-u, koji negoduju jer smatraju da u zajedničkim institucijama u BiH treba da postoji blizak odnos pozicije i opozicije, a da mjesto gdje treba razgovarati jeste Banjaluka.
"Ne moraju oni voljeti predsjednika Srpske Milorada Dodika, niti moraju sa njim kumovati, ali treba da shvate da kada dođe do promjene vlasti taj koncept treba da ostane", rekao je Špirić.
On smatra da Bosić pokušava da Banjaluku pretvori u regionalni centar, a ne u centar Republike Srpske, te da je sličan cilj naveden i u deklaraciji SDA, koja predviđa da BiH bude sastavljena od regija.
Komentarišući Bosićevu izjavu da Vlada Srpske pokušava izvući dodatna sredstva od BiH, Špirić je upitao "Pa od koga drugog?", i istakao da je sposobnost Vlade upravo da što više novca obezbijedi za razvojne projekte.
On je istakao da bez SNSD-a nema blokiranja procesa koji su mimo interesa Republike Srpske, te da su ostale grupe ušle u vlast radi fotelja i ne mogu ništa da zaštite.
"Bosić mi nije ranije ličio na ovakvog čovjeka. Snažna promjena se desila, a šta je uticalo na to, on će najbolje objasniti", kaže Špirić.
Prema njegovim riječima, SNSD je dozvolio da se u ime Srba formira manjinski savjet ministara u Savjetu ministara, iako imaju veći broj poslanika od Saveza za promjene.
"Naredni period pokazaće koliko oni mogu da pomognu, a koliko da odmognu narodu", smatra Špirić.
On je napomenuo da je Savjet ministara BiH usvojio ekonomsko-reformsku agendu, koju je napisala kancelarija Evropske komisije u Sarajevu, na zatvorenoj sjednici, bez uvažavanja primjedbi koje je Vlada Republike Srpske poslala na prednacrt ovog dokumenta.
"Zato je Vlada Srpske s pravom reagovala, a naknadno reagovanje EU, koje je podržalo primjedbe Republike Srpske, dokaz je da Unija ne želi da doživi poraz u BiH", rekao je Špirić.
On smatra da treba vratiti dijalog unutar BiH, te da komunikacija mora biti na relaciji Vlada Srpske i Vlada Federacije, jer se ova agenda uglavnom odnosi na te nivoe vlasti.
"Stoga, treba tačno definisati da se vidi šta, prema Ustavu, pripada Savjetu ministara", naveo je Špirić.
On kaže da ga raduje da je Kancelarija Evropske komisije shvatila da je pogriješila, te da je trebalo da se usredsredi na opravdane primjedbe Srpske.
Špirić je naveo da ne zna šta će u vezi sa tim uraditi Savjet ministara BiH i predsjedavajući, jer su "oni taj dokument usvojili kao definitivan".
"To je isprazna priča koja u BiH traje već 20 godina, sve je manifestaciono i bez suštine", istakao je Špirić.
On smatra da u BiH nema napretka dok se ne napusti koncept po kome vlast BiH više radi sa Kancelarijom Evropske komisije protiv Srpske, nego što radi da se usaglasi sa njom.
Prema njegovim riječima, nelogično je da kada se usvaja ekonomska agenda u ime Srba ne prisustvuje ni ministar spoljne trgovine, ni ministar spoljnih poslova, već ministar bezbjednosti, jer to nije oblast za koju je nadležan.
"Bude li se tako štitio srpski nacionalni interes, bojim se da smo na lošem putu... Svaki neoprez i neprisustvo može nas dovesti u situaciju da negodujemo bespotrebno, te da se teret odgovornost za evropski put bez razloga prebacuje na Banjaluku", smatra Špirić.