Prepreka na putu ka evropskim integracijama može biti nedostak političke volje u BiH, a nikako kapaciteti nadležnih institucija, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Ističe da je usvajanjem akcionih planova u Savjetu ministara učinjen značajan korak naprijed, ali da ima političkih nesporazuma i sporenja zbog čega je dokument "Evropsko partnestvo" odvojen od akcionog plana za sprovođenje SSP-a.
"Da ne bi jedno usporavalo drugo, odlučili smo da to razdvojimo", kaže Špirić i očekuje otvorene političke razgovore kako ne bi bilo zastoja na evropskom putu.
Špirić nema ništa protiv da se ispita efikasnost oko 50 institucija na nivou BiH nastalih prenosom nadležnosti, ali smatra da se ovaj zahtjev iz Banjaluke u Sarajevu tumači kao destrukcija. Nakon godišnjih odmora očekuje imenovanje direktora koji će raditi na formiranju policijskih agencija, a dalja reforma policije čekaće dogovore o promjeni Ustava BiH.
NN: Savjet ministara usvojio je akcione planove u vezi sa ispunjavanjem obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te liberalizacije viznog režima. Često spominjete "uska grla", hoćete li moći sprovesti predviđene aktivnosti?
ŠIRIĆ: U posljednjih šest mjeseci Savjet ministara uradio je dobar posao. Ni najveći optimisti nisu očekivali da ćemo uraditi i usvojiti akcione planove do godišnjih odmora, ali uspjeli smo. Institucionalni kapaciteti neće biti prepreka za provedbu akcinih planova i ispunjavnje uslova iz oba sporazuma, ali moramo raditi na stvaranju jake političke volje za ispunjavnje ovih obaveza.
NN: Gdje očekujete nedostatak političke volje, da li na nekim konkretnim pitanjima?
ŠPIRIĆ: Pa, i na konkretnim pitanjima. Vidite, razdvojili smo akcioni plan za sprovođenje SSP od plana za "Evropsko partnerstvo". Tu ima političkih nesporazuma i sporenja. Da ne bi jedno usporavalo drugo, odlučili smo da to razdvojimo.
NN: Šta je konkretno problem, zbog čega ima sporenja?
ŠPIRIĆ: Kod entiteta ima nedoumica jer se misli da je to prenos nadležnosti, ali ovaj evroatlantski put zahtijevaće otvoren razgovor u segmentima gdje evropski standard traži jednu adresu. Moramo vidjeti na koji način ćemo raditi, ali najbolja rješenja su ona koja su u skladu sa Ustavom i zakonom. Nažalost, ponekad plaćamo cijenu nerazumijevanja ovoga procesa, ali mislim da je toga sve manje.
NN: Da li proces evropskih integracija podrazumijeva i aktivniju ulogu entiteta, ili je sve skoncentrisnao na bh. institucije?
ŠPIRIĆ: Zahtijeva aktivniju ulogu svih, ne samo entiteta, već i kantona, Brčko distrikta i opština. Proces je vlasništvo i obaveza svih, a ne samo državnih institucija. Ukoliko je to tako, nema razloga da iko pruža otpor tome. Sada imamo snažnu želju entiteta da budu dio tog procesa. Vlada RS želi da bude suštinski, a ne manifestacioni dio tog procesa, i to je jedno vrijeme nailazilo na nerazumijevanje na državnom nivou. Sve je manje tih nesporazuma. Vlade entiteta i Brčko distrikta moraće imati odgovore na ono što je dio njihovih nadležnosti u ispunjavanju njihovih obaveza iz oba akciona plana. Ukoliko bude postojala politička volja, ispunićemo obaveze i svako će uraditi svoj dio posla. Administrativni aparat je komplikovan. Ni druge decentralizovane zemlje nisu bile bez problema na svom evropskom putu, nećemo biti ni mi, ali treba raditi na tome.
NN: Kada se očekuju konkretni rezultati u liberalizaciji viznog režima?
ŠPIRIĆ: U septembru će Evropska komisija dati ocjenu akcionog plana i onoga što mi mislimo da treba da ispunimo. Tada će se znati konkretne aktivnosti vezane za taj akcioni plan, koji je dinamičan i zahtijevaće određene izmjene i korekcije. Očekujemo pozitivan izvještaj iz Brisela, ali i da će nadležne državne i entitetske institucije odraditi svoj dio posla u predviđenim rokovima, kako bismo polovnom naredne godine ušli u bezvizni režim. Ova očekivanja podrazumijevaju maksimalnu posvećenost realizaciji obaveza iz akcionog plana, a ne politizaciju tamo gdje nema potrebe.
NN: Problem prenosa nadležnosti iz RS obrazlažu neefikasnošću oko 50 institucija osnovanih na nivou BiH. Da li će biti urađena neka analiza njihove efikasnosti i kakvi su kapaciteti tih institucija?
ŠPIRIĆ: Način na koji se to predstavlja iz Banjaluke izaziva otpor u Sarajevu. Nemam ništa protiv da se ispita efikasnost rada novoformiranih državnih institucija. Nerijetko imamo državne agencije koje imaju direktora, vozača i sekretaricu, a budžetski obveznici to sve plaćaju. Logičan je zahtjev za preispitivanje efikasnosti tog rada. Svakako da ne treba plaćati nešto što nikome ne treba. Ukoliko se pokaže da te institucije ne odrađuju ono što efektivno treba građanima BiH, onda ih treba sasvim ukinuti, a ne vratiti. Ono što je beskorisno ne treba ni državi ni entitetu. Ne mislim da je loše što nas na ovaj način iz entitata drže na oprezu da bi bili što efikasniji. Naravno, čim stigne takva poruka iz Banjaluke, onda se to u Sarajevu smatra destrukcijom, jer mi još nismo naviknuti da njegujemo princip odgovornosti za vršenje vlasti na svim niovoima. Način na koji je to etablirano, da se te nadležnosti žele vratiti, u Sarajevu miriše na destrukciju i to je stvaranje jedne političke močvare u kojoj neće biti mnogo efekata.
NN: U toku su prepiske entitetskih vlada u vezi sa "Elektroprenosom BiH", ima li Savjet ministara stav o tome?
ŠPIRIĆ: To je prepiska koju pratim iz medija i neću pomoći ako bilo šta o tome sada kažem. Ne bih da arbitriram, jer je dobro da predstavnici dvije vlade razgovaraju i potraže kompromis. To je najbolji put, a ne da se medijski dopisuju.
NN: U kojoj fazi je provedba reforme policije u BiH?
ŠPIRIĆ: Nakon usvajanja zakona u parlamentu, sada se radi na imenovanju direktora novoformiranih agencija. Kada se vratimo s godišnjih odmora očekujem imenovanje direktora koji će uspostaviti te agencije. Sve ostalo vezano je za reformu Ustava, jer ova prva faza reforme policije nije dubinska.
NN: Razgovori o reformi Ustava najavljeni su poslije oktobarskih izbora?
ŠPIRIRIĆ: Ne zna ko ih očekuje, izgleda međunarodna zajednica koja više radi na stvaranju klime za reformu Ustava nego domaća politička elita. Dobro bi bilo da uđemo u te razgovore, ali svaki put smo naopako to radili. Aprilski paket bio je rješenje o kome su se gotovo svi složili. Protiv je bio Haris Silajdžić, ali ne protiv cijelog paketa. S obzirom da ovdje ide na principu sve ili ništa, bude - ništa. To je poslije poslužilo bošnjačkim strankama za obračun sa Silajdžićem. Kasnije se iz toga izvlači politički, a ne opšti interes. U reformu Ustava mora se ući maksimalno ozbiljno.
NN: Zašto Savjet ministara nije uputio parlamentu analizu o uvođenju diferencirane stope PDV-a?
ŠPIRIĆ: Nikada nismo dobili od parlamenta takav zaključak. Ta analiza Uprave za indirektno oporezivanje postoji i javna je. Parlament ovdje ne može ništa uraditi bez saglasnosti Upravnog odbora UIO i to je manjkavost zakona koji parlamentarci mogu da izmijene. Tražio sam uvođenje diferencirane stope, ali još nisam dobio saglasnost entiteta. Traži se maksimalno ubiranje PDV-a zbog naraslih socijalnih potreba i osnivanja novih institucija, što entitetskim vladama ne stavra komociju, jer mogu ugroziti vlastite budžete. Nema političke saglasnosti i što vrijeme bude odmicalo, bojim se, sve će je biti manje.
Bošnjačke lidere Karadžić ne interesuje
NN: Kako ocjenjujete situaciju u BiH nakon hapšenja Radovana Karadžića?
ŠPIRIĆ: Očekivao sam da će hapšenje Karadžića nama u BiH poslužiti da okrenemo novu stranicu s pogledom u budućnost. Dio političke elite u BiH nije bio na nivou zadatka. Očekivao sam da će bošnjački lideri tražiti da se sjedne i potraži način kako graditi povjerenje, a žrtvama poručiti da je pravda ipak dostižna. Nažalost, po njihovim izjavama ispostavilo se da njih Karadžić ne interesuje, nego Republika Srpska i to je snažan doprinos cementiranju podjela u BiH. Ovo je bio autogol bošnjačke političke elite. Karadžićevo hapšenje bolje je, izgleda, shvaćeno izvan BiH i poruke o boljoj budućnosti stigle su iz međunarodnih institucija, za šta ovdje nije bilo dovoljno volje.