Pričati o pojedinačnom pravu Srba, Hrvata ili Bošnjaka i zaboraviti da je temelj svega ljudsko pravo, u prvom redu pravo na stan, pravo na posao, obrazovanje i sve drugo što ide sa tim, je svojevrsna zamka, ocijenila je u intervjuu za "Nezavisne" Spomenka Mičić, potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda.
Dodaje da prava Srba i Hrvata u FBiH ne mogu ostvariti oni sami jer su manjina, već Bošnjaci koji su većina, kao što prava Hrvata i Bošnjaka u RS, mogu ostvariti samo Srbi koji su tu većinski narod.
NN: Kakav je položaj srpskog naroda u FBiH u odnosu na druga dva konstitutivna naroda?
MIČIĆ: Nemojte me pogrešno shvatiti, ali ja u svojim javnim istupima kada govorim o određenim pravima ili kršenjima ljudskih prava uvijek u prvom redu govorim o građaninu BiH, bez obzira kojem on narodu pripada jer ako ostvarimo građansko pravo više se nećemo toliko zadržavati na drugim pravima na kojima se mi ovdje jako puno zadržavamo. Zapravo svojevrsna je zamka pričati o pravu Srba, Hrvata, Bošnjaka i zaboraviti da je temelj svega ljudsko pravo, pravo na stan, pravo na posao, obrazovanje i drugo. Mislim da prava Srba i Hrvata u FBiH ne mogu ostvariti oni sami jer su manjina, njihova potpuna prava mogu ostvariti samo Bošnjaci koji su većina. Kada o tome govorim istovremeno mislim i na RS u kojoj je većina građana srpske nacionalnosti, dakle samo Srbi u RS mogu postići to da Bošnjaci i Hrvati ostvare svoja prava i žive život po mjeri građanina jedne države i prostora.
NN: Kakav je život građanina u FBiH?
MIČIĆ: Ako želite imati potpun uvid u to stvari morate posmatrati iz četiri ugla, biti osjetljivi na određena pitanja, realizaciju određenih ideja, obaveza i ciljeva, kao i zadataka. Ja bih lako sada mogla da kažem da su Srbi u FBiH obespravljeni, ali kada to kažem onda moram i da mislim na to kako žive ostali građani pogotovo povratnici, kako u FBiH tako i u RS. Moramo raditi balanse, ali moramo govoriti i kakva je situacija sada i ovdje. Puno toga se mora uraditi kako bi građani imali taj osjećaj kako pripadaju, kako su građani BiH koja je sticajem okolnosti podijeljena na dva dijela, ali ja ću uvijek govoriti o obavezi države da obezbijedi njenim građanima da žive sa ostvarenim životnim pravima. Mislim da je BiH rijetko lijepa zemlja koja ima toliko različitosti, prirodnih ljepota, vrijednosti, bogatstva ljudskog potencijala, ali mislim da smo se zapleli u kučine zvane nacionalni interesi i počeli smo se prebrojavati kada gdje i kako, a to je zamka i prijetnja normalnom življenju.
NN: Da li, po Vama, treba ukinuti entitete ili treba i Hrvatima dati treći entitet?
MIČIĆ: Mislim da je jako važno reći to da država BiH ima svoj kontinuitet, svoje granice, svoju istoriju i tradiciju i negirati to je isto što i negirati samog sebe jer ako ne postoji BiH ne postojim ni ja kao Bosanka i Hercegovka. Ja sam jednostavno državljanin BiH. Jedna stara izreka kaže - "Od čega si postao? Od zemlje na kojoj si rođen!" I ja se tako osjećam.
Bila sam skoro na utakmici Zrinjski i Sloboda u Mostaru i ono što sam tamo vidjela jako me je zabrinulo. Pitala sam se šta da uradimo. Jednostavno potrebno je nametnuti odgovornost prema himni, zastavi jedne države jer zaista je sramota da pola stadiona ne ustane i pri tom još izviždi himnu. Demokratija jeste sloboda, ali nije bure bez dna. Moraju postojati neke elementarne vrijednosti poštivanja, ja ne kažem da svi moraju voljeti BiH, ali je moraju poštovati. Mislim da treba preferirati BiH kao državu, ali u kojoj će svi njeni građani bez obzira kojem narodu pripadali osjećati sigurno i slobodno.
NN: Pitanje ustavnih promjena stalno je u žiži interesovanja. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
MIČIĆ: Mišljenja sam da postojeći Ustav svakako treba mijenjati, činjenica je da je postojeći donesen neposredno poslije završetka rata i da je on prije svega imao ulogu zaustaviti rat i uspostaviti neki početni mir iz kojeg ćemo onda graditi institucije, ukupne odnose, graditi pomirenje i povjerenje. On je nastao u trenutku kada su još sve rane bile svježe i kada su još emocije i namjere bile nedobronamjerne prema BiH kao državi i njenim građanima. Takođe, činjenica je da je u njemu mnogo toga nametnuto, da mi nismo imali izbora i da smo ga morali prihvatiti. Tada je to bilo dobro, ali sada više nije. Ustav nije Sveto pismo, pa da ne može da bude mijenjan. On mora da obezbijedi sve ono što je dobro za njene građane. Meni je žao da mi ni poslije dugo godina još se nismo ohrabrili politički i životno da govorimo o promjeni stvaranju novog ustava koji će biti odraz težnje da BiH bude zemlja svih njenih građana, koja će poštovati sve međunarodne akte koji imaju za cilj da urede sve međuljudske odnose.
"Dobro sarađujem sa Borjanom Krišto i Mirsadom Kebom"
NN: Kakva je Vaša saradnja sa Borjanom Krišto, predsjednicom, i Mirsadom Kebom, drugim potpredsjednikom FBiH?
MIČIĆ: Naša saradnja je izuzetno dobra. Veoma često sjednemo uz kafu i razgovaramo. Ne smije proći više dana da se ne vidimo. Ne znači da uvijek imamo slična mišljenja, ali razgovaramo i trudimo se da u dobrom ambijentu radimo za dobrobit svih građana na šta smo se obavezali kada smo prihvatili pozicije na kojima smo.