BANJALUKA - Sudeći prema stavovima najjačih političkih partija u BiH sprovođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu po pitanju predmeta "Sejdić i Finci" ostaće još dugo kamen spoticanja na putu BiH ka evropskim integracijama.
Pored Zakona o popisu stanovništva i Zakona o sistemu državne pomoći, koji su već usvojeni u parlamentu BiH, sprovođenje presude u predmetu "Sejdić i Finci" ostao je jedini uslov da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za status kandidata.
Međutim, sprovođenje ove presude, odnosno omogućavanje pripadnicima nacionalnih manjina da mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i da participiraju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, neće ići tako lako.
Iz informacije u vezi s aktivnostima na sprovođenju presude u predmetu "Sejdić i Finci", koja će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS, evidentni su potpuno suprotni stavovi političkih partija iz RS i FBiH. Dok partije iz RS insistiraju na tome da Ustav bude izmijenjen samo kako bi bila sprovedena presuda, partije iz FBiH insistiraju na dubokim promjenama Ustava BiH.
"Priča u vezi s pitanjem presude u predmetu 'Sejdić i Finci' neće uskoro biti završena. Mislim da se polako približavaju stavovi kada je u pitanju Dom naroda, ali sam mišljenja da će glavni problem nastati onog trenutka kada Hrvati iz FBiH budu tražili da bude napravljena izborna jedinica iz koje bi bio biran član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, a koja bi obuhvatala kantone sa hrvatskom većinom", kazao je Borislav Bojić, član Zajedničke komisije za sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Sličnog mišljenja je i Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, koji kaže da bi do marta trebalo da bude riješeno pitanje Doma naroda, a pitanje Predsjedništva BiH, gdje su stavovi udaljeni, ostaviti za kasnije.
"Mislim da je racionalno fokusirati se na Dom naroda, ukoliko to bude riješeno, što bi predstavljalo dobar korak naprijed, onda se vratiti na pitanje Predsjedništva BiH gdje je vrlo teško očekivati da do marta bude postignut neki dogovor ukoliko se ne bi desio spektakularan obrt i spektakularan dogovor", rekao je Radojičić i dodao da NS RS treba da odredi okvir u kojem se treba kretati kada je riječ o smjernici šta je to prihvatljivo za Republiku Srpsku.
Šefik Džaferović, predsjedavajući Komisije za sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", istakao je da ne može govoriti o rokovima do kada će to biti završeno niti o pojedinačnim prijedlozima partija iz BiH.
"Ako se ne dogovorimo mi u Komisiji zatražićemo pomoć lidera šest političkih partija koje participiraju u parlamentu BiH. Obaveza je da to završimo do 12. marta, a hoćemo li uspjeti ne znam. Nadam se da hoćemo", kazao je Džaferović.
Naime, ukoliko do 12. marta ne budu predloženi amandmani na Ustav BiH, Savjet EU već je zaprijetio da bi na aprilskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope BiH mogla biti isključena iz ovog tijela, što bi bio još jedan korak nazad na putu u EU.
"Postoje pritisci, kao sredstva za ostvarenje političkih ciljeva", kratko je prokomentarisao Bojić najavu da bi BiH mogla biti isključena iz Savjeta EU.
Najveće partije iz RS, odnosno SNSD, SDS i DNS, manje-više imaju iste stavove kada je u pitanju sprovođenje presude po pitanju predmeta "Sejdić i Finci". SNSD je mišljenja da bude predloženo povećanje postojećeg broja delegata u Domu naroda za dva delegata pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, pri čemu bi jedan bio biran u Domu naroda Parlamenta FBiH, a drugi od strane NS RS. U pogledu Predsjedništva BiH, SNSD je mišljenja da neposredno dva člana ovog tijela budu birana u FBiH, a jedan u RS, s tim da članovi Predsjedništva BiH ne mogu biti iz istog naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana BiH.
SDS ima sličan prijedlog kao i SNSD s tim što su stanovišta da pripadnike nacionalnih manjina iz RS birala NS RS na prijedlog Savjeta nacionalnih manjina.
Kada su u pitanju najveće partije iz FBiH, odnosno HDZ BiH, SDP i SDA, vlada mišljenje da bi zbog sprovođenja presuda suda u Strazburu trebalo da bude korjenito izmijenjen Ustav BiH. HDZ predlaže da Dom naroda ima 48 delegata i to po 15 iz reda svakog konstitutivnog naroda i tri iz reda ostalih.
SDP predlaže da članovi Predsjedništva BiH budu birani posredno u parlamentu BiH, a kada je u pitanju Don naroda ova stranka je mišljenja da njegove nadležnosti treba da budu promijenjene i to u smislu zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Partije iz FBiH su mišljenja i da bi trebalo da bude prošireno Predsjedništvo BiH na četiri člana, te da bi u nekim dijelovima prilikom posrednog izbora neka ovlašćenja sa Predsjedništva BiH trebalo da budu prenijeta na nivo Savjeta ministara.