ZAGREB, BEOGRAD, BANJALUKA - Hrvatska će u narednom periodu raspisati još jedan rok za stambeno zbrinjavanje izbjeglih Srba koji su izgubili stanarsko pravo, a koji se još nisu prijavili, rekao je u četvrtak "Nezavisnim" Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
Prema njegovim riječima, jednako važno za izbjegle Srbe je da će im biti omogućen otkup stanova koje dobiju pod jednakim uslovima po kojima su hrvatski građani otkupljivali stanove nad kojima su izbjegli Srbi prije rata imali stanarsko pravo, što je hrvatska vlada do sada uporno odbijala.
"Oni koji ne budu mogli ili željeli otkupiti te stanove dobit će status zaštićenog najmoprimca i imat će pravo korištenja tih stanova za njih i njihove obitelji", rekao je Pupovac.
Pupovac je objasnio da je ovo postignuto zahvaljujući velikoj energiji i pritisku koji su uložili UNHCR, Evropska komisija, SAD i OEBS, koji su podržali UNHCR-ov plan kako da se konačno riješi pitanje svih izbjeglih i raseljenih lica tokom ratova na Balkanu od 1991. do 1995. godine. Ove organizacije održale su u martu ove godine u Beogradu sastanak, na kojem su prisustvovali i predstavnici vlada zemalja u regiji. Na tom sastanku je odlučeno da se organizuje donatorska konferencija, na kojoj bi bio prikupljen novac koji bi bio korišten za ove svrhe. Donatorska konferencija bi trebalo da bude održana krajem ove godine, a prema pisanju zagrebačkog "Globusa" biće donirano oko sto miliona evra i u fond će biti uključena sredstva i za stanarska prava, ali i za odštetu onima koji ne mogu ili ne žele da se vrate.
"Novac bi se koristio i za povratak, ali i za rješavanje pitanja onih ljudi koji ne žele ili ne mogu da se vrate", rekao je Pupovac.
Vesna Petković, službenik za odnose sa javnošću srbijanskog UNHCR-a, kazala je juče "Nezavisnim" da je ovo postalo moguće zahvaljujući upornom nastojanju UNHCR-a, koji je zapadne vlade i međunarodne organizacije upozoravao na nerješavanje pitanja svih izbjeglih.
"Mi smo predvodnik tih aktivnosti i UNHCR već duže vreme nastoji ubediti hrvatsku vladu da mora rešiti pitanje stanarskih prava izbeglih Srba. Ne mogu vam u ovom trenutku reći dokle se u tome stiglo, ali intenzivni razgovori o tome se vode stalno, a i predsednici Hrvatske i Srbije su u Beogradu razgovarali o tome", rekla je Petkovićeva.
Mario Pavlović iz hrvatskog ogranka UNHCR-a potvrdio je navode da se pitanje svih izbjeglih rješava i da će stanarska prava iz Hrvatske biti obuhvaćena pomenutim fondom, ali je cifru od sto miliona evra koju je iznio "Globus" ocijenio spekulacijama. On je dodao da se za sve izbjeglice mora naći rješenje da njihovo pitanje bude riješeno najkasnije za dvije i po godine.
Milojko Budimir, predstavnik Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske u Srbiji, izrazio je zadovoljstvo što se ova pitanja konačno rješavaju, ali je dodao da mu se ne sviđa što se to tretira kao humanitarno, a ne kao pravno pitanje.
"Mi ne želimo milostinju, nego pokušavamo da stavimo do znanja da se radi o našoj imovini koja nam je oteta i koju želimo da nam Hrvatska vrati", kaže on.
Međutim, Pavlović ističe da UNHCR svjesno ovo pitanje tretira kao humanitarno.
"Jedno desetljeće je možda malo za povijest, ali je ogromno vrijeme za jedan ljudski život. Ovo je pitanje humanitarne prirode, da ljudi konačno riješe svoje stambeno pitanje. Kada ti ljudi dobiju krov nad glavom, dobro je, štaviše i poželjno da se obrate nacionalnim i internacionalnim sudovima i tamo riješe sva pravna pitanja", naveo je Pavlović.
On je rekao da prije dobijanja novca slijedi čišćenje spiskova izbjeglica iz Hrvatske koji još nisu riješili stambeno pitanje.
"Imamo oko 60.000 ljudi koji su formalno na spiskovima, a u BiH oko 7.000. Do sada smo utvrdili da samo od ovih 60.000 imamo 10.700, koji su dvostruko registrirani kao povratnici i kao izbjeglice, tako da sad čistimo te spiskove", rekao je on.
Političari i funkcioneri u BiH podržavaju aktivnost koja bi dovela do rješavanja pitanja izbjeglih Srba iz Hrvatske, ali i svih izbjeglica koje nisu riješile svoje stambeno pitanje.
Safet Halilović, član SBiH i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, smatra da je pitanje stanarskih prava Srba u Hrvatskoj jako kompleksno, jer je bilo nemoguće pronaći rješenje za njih.
"BiH je uporno insistirala na tripartitnim razgovorima sa Hrvatskom i Srbijom o tom pitanju, ali je Hrvatska te razgovore uporno odbijala. Kada smo im ukazivali kako je to riješeno u BiH, oni su govorili da to ne obavezuje Hrvatsku", rekao je Halilović.
Dušanka Majkić iz SNSD-a kaže da je lično skeptična da će hrvatska vlada riješiti pitanje stanarskih prava.
"Fond za povratak obećavan je i BiH, ali mislim da će i jedno i drugo teško biti realizovano zbog ekonomske krize. Lično sam skeptična, ali ostaje da se vidi", rekla je Majkićeva.
Jerko Ivanković Lijanović, potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak, podržava svaku aktivnost ili fond koji će dovesti do održivog povratka za sve izbjeglice.
"Ako se uspostavi taj fond, osobno ću biti jedan od donatora kako bismo tim ljudima pomogli da dobiju svoj dom i da imaju održiv povratak", kazao je Ivanković Lijanović.
Ivo Miro Jović iz HDZ BiH rekao je da je pravo svakog čovjeka da se vrati. On smatra da je to pitanje bilo isuviše politizovano i da prvenstveno treba pomoći svim izbjeglicama da dobiju dom i održiv povratak.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, smatra da je do sada bilo neprihvatljivo i neprimjereno da samo Srbi nisu mogli da otkupljuju stanarsko pravo, a da je to svima drugima omogućeno.