DOBOJ - Srbi iz izbjegličkog naselja Trnovo polje u Kotorskom kod Doboja zatražili su juče od premijera i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika i Milana Jelića, te predsjednika Narodne skupštine RS Igora Radojičića da zaštite njihova ustavna, ljudska i demokratska prava.
Srbi koji žive u izbjegličkom naselju Trnovo polje jedan i dva zatražili su u javnom pozivu od Dodika, Jelića i Radojičića da ih `zaštite od samovolje dobojskih opštinskih funkcionera i njihovih saradnika, kao i prijetnji ekstremne grupe Bošnjaka iz Kotorskog`.
Srbi iz Kotorskog podsjećaju da i nakon donesene pravosnažne sudske odluke načelnik opštine Doboj Obren Petrović nije ukinuo nezakonito uvedenu zabranu svake vrste gradnje Srbima, već i dalje angažuje inspekcijske organe da kontrolišu primjenu njegove naredbe i da ruše njihove kuće.
Oni poručuju da u slučaju Kotorsko svima `prioritet nad prioritetima` treba da bude poštovanje pravde i pravičnosti svih pravosnažnih sudskih odluka.
U javnom pozivu Srbi traže da bude utvrđeno ko su lica koja su prethodnih godina u njihovo ime uzela građevinske pakete i novčana sredstva dobijena od Vlade RS, kao i da budu objavljena imena onih koji su doprinijeli nezakonitoj zabrani gradnje i materijalnoj, ljudskoj i duševnoj šteti Srba u Kotorskom.
Skupština opštine Doboj 20. marta 2000. godine je javnim konkursom na lokaciji Trnovo polje jedan i dva u Kotorskom dodijelila 126 placeva srpskim izbjeglicama, uglavnom iz Vozuće i sa Ozrena.
Grupa Bošnjaka iz Kotorskog potom je, smatrajući da je podijeljeno zemljište njihovo vlasništvo, tužila opštinu Doboj i RS Domu za ljudska prava BiH, koji je 8. marta 2002. godine tužbu proglasio neprihvatljivom.
Zatim je ovaj predmet po tri puta bio pred Osnovnim i Okružnim sudom u Doboju, a posljednjom presudom Okružnog suda od 29. aprila 2004. godine tužba je odbijena kao neosnovana.
Bošnjaci su potom zatražili reviziju postupka od Vrhovnog suda RS, koji je 69. jula prošle godine ovaj zahtjev odbio i potvrdio presudu Okružnog suda.
U Kotorskom živi 126 porodica, među kojima 26 porodica poginulih boraca, 35 ratnih vojnih invalida, devet logoraša i 62 borca prve kategorije.
Do sada je samo 30 porodica uspjelo da pokrije kuće.