BEOGRAD, BANJALUKA - Vrijednost imovine izbjeglih Srba iz Hrvatske iznosi više od 30 milijardi evra, tvrdi Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske, sa sjedištem u Beogradu.
Budimir napominje da se radi o procjeni zasnovanoj na istraživanjima i podacima do kojih se došlo na različite načine, jer precizne podatke o vrijednosti te imovine nema niko.
"Ono što je sigurno je da se radi o zaista ogromnoj imovini. Uzmite kao primer da su hrvatski Srbi isključeni iz procesa pretvorbe i privatizacije, imate penzije koje nisu isplaćivane i slično. Radi se o enormnoj količini novca", rekao je on.
I bivši potpredsjednik krajinske vlade Branko Lubovac kaže da je imovina Srba jako velika, ali da tačan podatak teško dobiti jer registracija imovine nije obavljena kako treba.
Naime, prema njegovim riječima, Srbi su UNHCR-u do kraja decembra 1995. godine dostavili spisak svoje imovine, što je bio uslov da dobiju status izbjeglice. Međutim, Lubovac kaže da je UNHCR taj posao uradio "traljavo".
"Ukupno je popisano više od 100.000 predmeta. Problem je što taj posao nije odrađen, a u međuvremenu je dio kuća obnovljen, pa bi se i taj spisak trebao revidirati ako bi se željela utvrditi vrijednost", pojašnjava Lubovac.
On je sačinio studiju o imovini i podaci do kojih je on došao govore da je osim kuća do kraja rata Srbima, između ostalog, uništeno 182 zadružna doma, 56 ambulanti, 311 ugostiteljskih objekata, 118 privrednih skladišta, 30 muzeja, više od 300 trgovina, oko 50 ambulanti, te 169 vodovoda i sva niskonaponska mreža.
Lubovac je uvjeren da ključ rješavanja problema Srba iz Hrvatske drži Beograd, jer je u Sporazumu o međusobnom priznanju Hrvatske i Srbije definisan način obeštećenja ljudi i njihove imovine.
Naime, prema njegovim tvrdnjama, prema članu 7 tačka 6 tog sporazuma, navedena je obaveza da se u roku od šest mjeseci utvrdi povratak cjelokupne imovine i naknada svih oblika štete, te sporazum o socijalnom osiguranju.
"Dio toga je da se ne ide na sudske procedure nego kad neko dokaže da mu je napravljena šteta, onda izlazi komisija koja utvrđuje kolika je šteta jer bi inače sudovi bili zatrpani za cijelo jedno stoljeće. Međutim, ništa od tog sporazuma nije napravljeno", kaže on i dodaje da je do beogradskih vlasti hoće li se ili ne pozvati na to prema Hrvatskoj.
Drugi dio se odnosi na Srbe koji su prije rata otišli u penziju, a tokom rata nisu primali penziju. Prema njegovim podacima, u decembru 2003. godine je ukupni dug Hrvatske prema Srbima samo na ovom pitanju iznosio više od milijarde evra.
Pored hrvatskih vlasti, za nerješavanje ovog problema on krivi i EU, UN i međunarodnu zajednicu u cjelini, ali i srpske organizacije i udruženja koja su "rascjepkana, neorganizovana i podijeljena".
Nadležne u hrvatskoj vladi nismo uspjeli da kontaktiramo.