HAG Međunarodni sud pravde u Hagu, u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, utvrdio je juče da Srbija nije počinila genocid, da nije učestvovala u zavjeri da počini genocid, da nije podsticala njegovo izvršenje, kao i da nije bila saučesnik u činjenju ovog djela.
Sud je utvrdio da je Srbija prekršila obavezu da spriječi i kazni počinioce genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, prvenstveno zbog toga što Haškom tribunalu nije izručila generala Ratka Mladića, kao i da je prekršila obavezu da ispoštuje privremene mjere koje joj je ovaj sud naložio 1993. godine.
Osim za događaje u julu 1995. godine u Srebrenici i oko nje, Sud nije utvrdio da je u ostalim slučajevima široko rasprostranjenih zločina u BiH postojala neophodna namjera za genocid.
GLASANJE
`Sud je glasovima 69 prema dva odlučio da Srbija nije kriva za genocid u BiH`, saopštila je predsjednik Međunarodnog suda pravde Rozalind Higins.
`Sud ustanovljava da Srbija nije počinila genocid kroz svoje organe ili osoblje koji su djelovali u smislu odgovornosti kako je to predviđeno u međunarodnom pravu ili kroz kršenje svojih obaveza po sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida`, pročitala je presudu Higinsova.
`Međunarodni krivični sud je bio veoma osjetljiv prema odgovornosti koja je na njega pala. Sud je, kao što to uvijek i čini, revnosno primijenio zakon na sva pitanja koja su se pred njim našla. Ta pravna razmatranja su na kraju dovela do pomiješanih odgovora kada se radi o raznim stranama. To ne znači da je Sud tragao za političkim kompromisom, a još manje da se tragalo za nekim unaprijed određenim ishodom`, kazala je ona.
Sud je zaključio i da Srbija nije planirala da počini genocid, niti je podstrekavala njegovo činjenje, ali je kriva što nije učinila sve što je u njenoj moći da genocid u Srebrenici spriječi.
`Ovaj sud presuđuje da Srbija nije saučesnik u genocidu i da na taj način nije prekršila svoje obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Glasovima 12 'za' i tri 'protiv' ovaj sud presuđuje da je Srbija prekršila obavezu da spriječi zločin genocida po Konvenciji u smislu genocida koji je počinjen u Srebrenici jula 1995.`
Ona je rekla da se `genocid u Srebrenici ne može pripisati SRJ, niti da su ga počinili njeni organi`. SRJ se stoga ne može smatrati po toj osnovi odgovornom za počinjenje genocida u Srebrenici, rekla je ona.
Pozivajući se na izvještaj generalnog sekretara UN o Srebrenici, Higinsova je kazala i da počinioci genocida nisu bili pod efikasnom kontrolom vlasti SRJ. Sud je zaključio da se u julu 1995. ni politički organi Republike Srpske, niti Vojska RS `nisu mogli smatrati tek instrumentima SRJ, bez ikakve autonomije`.
Higinsova je navela i zaključak Suda da se komandant VRS Ratko Mladić i drugi oficiri VRS umiješani u genocid `nisu automatski mogli smatrati` pripadnicima Vojske Jugoslavije, niti predstavnicima organa SRJ.
`Osim događaja u Srebrenici, u julu 1995, Sud nije utvrdio da je postojala genocidna namjera tokom rata u BiH`, naznačila je sudija. Po njenim riječima, Međunarodni sud pravde je utvrdio da su u drugim krajevima BiH pripadnici Vojske Republike Srpske počinili zločine, ali ne i genocid nad bosanskim muslimanima.
`Sud nije utvrdio da su masovna ubistva počinjena s namjerom da se muslimani unište kao nacionalna grupa`, kazala je sudija.
Osvrćući se na strijeljanje zarobljenih Bošnjaka koje su počinili pripadnici paravojne jedinice iz Srbije `Škorpioni`, Sud je zaključio da nema dokaza da je ta jedinica bila organ SRJ, niti da je zločin počinila po naređenju zvaničnog Beograda.
Međunarodni sud pravde u presudi navodi da je Srbija prekršila i obavezu da u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom i da preda optužene za genocid: `Glasovima 14 prema jedan, ovaj sud presuđuje da je Srbija prekršila svoju obavezu po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida budući da je propustila i nije uspjela da preda generala Ratka Mladića optuženog za genocid i saučesništvo u genocidu da mu bude suđeno pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i na taj način je u potpunosti propustila da sarađuje s tim tribunalom`.
ODŠTETA
Najviši sud UN je utvrdio i da `finansijska odšteta ne bi bila primjereni oblik reparacije` za prekršene obaveze, ali da BiH ima pravo na `zadovoljenje`. Srbija, prema presudi, treba da pruži `simboličnu kompenzaciju` BiH i da smjesta uspostavi punu saradnju s Haškim tribunalom i izruči optužene, naročito Ratka Mladića.
Isti nalaz Sud je donio u vezi s protjerivanjem, deportacijama, uništavanjem muslimanskih kulturnih i vjerskih objekata, navedenih u tužbi BiH.
Sud je na početku čitanja presude odbio da se proglasi nenadležnim po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i potvrdio svoju nadležnost u tom sporu. SCG je osporavala nadležnost tog suda navodeći da u trenutku kada je tužba podnesena, SCG nije bila članica UN, ukazujući da se, uz isto obrazloženje, Sud proglasio nenadležnim za tužbu koju je SCG 2004. podnijela protiv zemalja NATO-a zbog bombardovanja 1999.
Predsjednik Suda, Britanka Rozalin Higins, izjavila je na početku da je Srbija formalno-pravno nasljednica Srbije i Crne Gore i Jugoslavije, a da Crna Gora ne predstavlja nasljednicu državne zajednice. Srbija je, za razliku od Crne Gore, prihvatila kontinuitet sa SCG i SRJ.
Najviša pravna instanca Ujedinjenih nacija prvi put u svojoj istoriji odlučivala je o tome da li će jednu državu proglasiti odgovornom za genocid. Vlasti u Sarajevu su prije 14 godina podnijele Međunarodnom sudu tužbu u kojoj se navodi da je Srbija izvršila genocid nad muslimanskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.
`Majke Srebrenice` ogorčene
Članice Udruženja `Majke Srebrenice` nezadovoljne se i ogorčene presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid.
Predstavnice udruženja majki i žena Srebrenice dočekale su presudu ispred zgrade Suda u Hagu, zajedno sa članovima Društva za ugrožene narode i drugih nevladinih organizacija, te bh. dijaspore.
Kako su istakli u ovim udruženjima, to je za njih bila najmanje očekivana presuda. Takva odluka Suda izazvala je najviše revolta u Udruženju `Majke Srebrenice`. Nakon što su saznale ishod, spontano su krenule prema kapiji Suda, uzvikujući `genocid`, `pravda za BiH` i `ubice`.
Fadila Memišević, predsjednik Bosanske sekcije Društva za ugrožene narode, kazala je da su ovim uzvicima ispratili sudije Međunarodnog suda pravde.
`Bili smo suviše naivni kada smo vjerovali da će Sud izreći pravilnu presudu. Ova presuda je kontinuitet onoga što traje od 1992. godine, a to je stalno poricanje i tabuiziranje genocida u BiH`, kazala je Memiševićeva.
Karla del Ponte zadovoljna presudom
Karla del Ponte, glavni tužilac Haškog tribunala, izjavila je da je `vrlo zadovoljna` presudom koju je donio Međunarodni sud pravde u kojoj se navodi da masakr u Srebrenici predstavlja genocid.
`Tužiteljka je vrlo zadovoljna. Čestitamo Sudu na odluci da masakr u Srebrenici nazove genocidom`, izjavila je portparol Del Ponteove Olga Kavran.
Ona je istakla da su u Haškom tribunalu zadovoljni i što Međunarodni sud predbacuje Beogradu da nije u potpunosti sarađivao i što od njega traži da izruči bjegunce`, počevši od Ratka Mladića i Radovana Karadžića, optuženih za genocid u Srebrenici.
Kavranova je kazala kako se nada da će presuda `podstaći Evropsku uniju da nastavi s pritiskom na Srbiju`.
Rozalinda Higins: Predmet bio kompleksan
Rozalinda Higins, predsjednik Međunarodnog suda za pravdu, kazala je na odvojenoj konferenciji za štampu da je predmet po tužbi BiH protiv SCG bio vrlo kompleksan.
`Međunarodni krivični sud je bio veoma osjetljiv prema odgovornosti koja je na njega pala. Sud je, kao što to uvijek i čini, revnosno primijenio zakon na sva pitanja koja su se pred njim našla. Ta pravna razmatranja su na kraju dovela do pomiješanih odgovora kada se radi o raznim stranama. To ne znači da je Sud tragao sa političkim kompromisom, a još manje da se tragalo za nekim unaprijed određenim ishodom`, kazala je ona.
Radoslav Stojanović: Otvoren put za pomirenje
HAG - Radoslav Stojanović, glavni zastupnik Srbije i Crne Gore u sporu sa BiH, zadovoljan je presudom i ocijenio je da ona ne predstavlja prebacivanje krivice na RS.
`Zadovoljan sam ovom presudom, jer sam očekivao da ćemo poslije nje moći početi s nacionalnim pomirenjem. Ona nam otvara put za to`, kazao je Stojanović i dodao da je presuda dobra ne samo za Srbiju, nego i BiH.
Prema njegovim riječima, presuda u kojoj Srbija i Crna Gora nije potpuno amnestirana, jer je proglašena odgovornom zato što nije spriječila niti kaznila počinioce genocida, otvara put budućoj saradnji i pomirenju.
`Međunarodni sud pravde svojom presudom je oslobodio Srbiju najteže optužbe u njenoj istoriji`, saopštio je pravni tim SCG.
Oni su pozvali na hapšenje preostalih haških optuženika ma gdje oni bili.
`Srbija se mora suočiti sa počiniocima zločina koji su ukaljali njeno ime`, navedeno je u saopštenju.
Zastupnici SCG su konstatovali i da je zahtjev BiH za naknadu cjelokupne štete pričinjene tokom oružanog sukoba odbijen kao neosnovan.
`S druge strane, sud je prihvatio da je Srbija odgovorna za propuštanje obaveze da preduzme neophodne mjere da spriječi genocid u Srebrenici. Pri tome, sud je zaključio da nije bitno da li je vlada Slobodana Miloševića realno mogla da spriječi izvršenje genocida nad dijelom muslimanske populacije, već šta je preduzela da spriječi, a nije preduzela ništa`, piše u saopštenju.
Sakib Softić: Djelimično zadovoljan presudom
HAG - Sakib Softić, zastupnik BiH u tužbi protiv SCG, izjavio je da je djelimično zadovoljan presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu.
`Zadovoljan sam jer je Sud proglasio odgovornom Srbiju zbog nesprečavanja genocida u BiH, neizručenja Haškom tribunalu Ratka Mladića, nekažnjavanja odgovornih za činjenje genocida i zbog nepostupanja po privremenim mjerama od 8. aprila i 69. septembra 1993. godine`, kazao je Softić.
On je naveo da je Sud utvrdio da je RS počinila genocid i da ostali događaji izvan Srebrenice predstavljaju fizički element genocida.
Nezadovoljan je, ističe, jer nije utvrđena odgovornost SR Jugoslavije, odnosno njenih pravnih sljedbenika, za izvršenje i saučesništvo u genocidu.
`Međunarodni sud pravde potvrdio je da Srbija i Crna Gora nisu spriječile i da nisu kaznile zločin genocida, ali je potvrdio da se genocid u BiH desio, te da su se od 1992. do 1996. godine desila ubistva i drugi zločini koji čine elemente genocida`, kazao je Softić.
On je obrazložio i da Sud nije utvrdio ni namjeru da budu uništeni Bošnjaci kao nacionalna skupina.
`Ovdje se radi o kršenju Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Tvrdili smo da optužena strana nije spriječila i nije kaznila zločin genocida i ne samo to već i da je počinila genocid, što bi direktno bilo kao saučesništvo`, rekao je Softić i dodao da će sada pomno iščitati presudu i vidjeti šta se iz nje može iskoristiti.
Poštovati odluku Suda
SARAJEVO - Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ocijenio je da će presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore izazvati razočarenja i pojačati tenzije u BiH.
Radmanović je pozvao političare i građane da smireno nađu rješenje koje će odvesti mirnu BiH na putu ka Evropskoj uniji.
`Povjerenje unutar i van BiH ne može da se gradi tužbama i presudama, nego na drugi način. Nadam se da će svi u BiH biti u prilici da smireno pročitaju presudu u cjelini i da će nakon toga na normalan i smiren način moći graditi sretniju budućnost, prevazilazeći ono što je bilo`, kazao je Radmanović.
On je ocijenio da su tužbom BiH protiv Srbije i Crne Gore poremećeni odnosi unutar BiH i dodao da bi bilo bolje da je protekli period iskorišten za izgradnju povjerenja.
Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH, ocijenio da je razočaran presudom ali i da je ova odluka Suda u Hagu istorijska pobjeda istine i pravde nad silama zla koje su na nesrpskom stanovništvu BiH počinile genocid kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata.
`Današnja odluka Međunarodnog suda pravde je pravni i moralni nalog svim demokratskim snagama u BiH i u svijetu da ponište rezultate genocida. Ova odluka je, također, kristalno jasna poruka svim onim snagama koje se bore da te rezultate zauvijek cementiraju da u tome nikada neće uspjeti. Prvi i osnovni način da se rezultati genocida ponište je donošenjem novog ustava koji će kreirati demokratski sistem vlasti koji je u skladu sa multietničkim karakterom koji je BiH imala prije genocide`, ocijenio je Siljadžić.
Ističe da izrečena presuda obavezuje i međunarodnu zajednicu, koja snosi dio odgovornosti za nesprečavanje genocida u BiH, tako što će učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne BiH u poništavanju rezulata genocida.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, kazao je da je Međunarodni sud pravde u Hagu u svojoj presudi ocijenio da je Srbija i Crna Gora prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida, te da se ova sudska odluka mora poštovati.
Komšić je iznio i lično mišljenje i izrazio razočarenje presudom po kojoj je utvrđena odgovornost Srbije za nesprečavanje genocida samo u Srebrenici.
`Ne znam i nije moje da komentarišem šta je uzrok ovakvoj odluci Suda, da li nedostatak dokaza, da li pogrešna procjena, što sada nije ni važno. Privatno ću reći da je 1992. godine izvršen najveći genocid u BiH i to je svima nama jasno koji smo tu živjeli. Ko drugačije to tumači, jednostavno bježi od istine. Nama je poštovati tu odluku Suda, međutim, ja znam čemu ću svoje dijete učiti`, rekao je Komšić.
Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, kazao je da bi izricanje presude trebalo da izvede BiH iz prošlosti i posveti je budućnosti.
`Ova presuda bi trebalo da dovede u jednu bolju i povoljniju ravan odnose BiH i Srbije i Crne Gore. Ali, nakon prvih reakcija, nažalost, nisam ubijeđen da će biti tako`, kazao je Špirić.
`No, ostaje da se trijezne glave to sve i analizira. Kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH pozivam sve u našoj zemlji da budu okrenuti budućnosti. Dobro bi bilo da presuda, kako god da je protumače, bude upravo tako i shvaćena`, kazao je Špirić.
Potrebna skupštinska deklaracija o Srebrenici
BEOGRAD - Predsjednik i premijer Srbije, Boris Tadić i Vojislav Koštunica, ocijenili su da je presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu veoma važna jer je potvrdila da Srbija nije sprovodila genocid u BiH.
`Presuda je od izuzetne važnosti za Srbiju i njene građane, jer je utvrdila da Srbija nije sprovodila genocid u BiH`, istakao je Tadić u obraćanju građanima nakon odluke Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore.
Koštunica je izjavio da je rasvjetljavanje svih ratnih zločina i sankcionisanje njihovih počinilaca jedini put ka neophodnom pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije.
`Presuda je posebno važna jer je oslobodila Srbiju teške optužbe da je počinila genocid`, naveo je Koštunica.
On je pozvao Skupštinu Srbije da usvoji deklaraciju kojom će nedvosmisleno osuditi zločin počinjen u Srebrenici.
`To bi značilo ispunjavanje jednog dela presude. To bi omogućilo i otvaranje nove stranice u odnosima BiH i Srbije, izgradnje novog poverenja među građanima dveju država kao i unapređenje političkih i ekonomskih odnosa`, istakao je Tadić.
Dodao je i da je za sve težak dio presude u kojem se konstatuje da Srbija nije preduzela sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Kao dio presude, koji je posebno važan za budućnost Srbije, Tadić je naveo zahtjev za momentalno ispunjenje saradnje s Haškim tribunalom.
`Ako Srbija ne dovrši tu saradnju i ne postupi po odluci Međunarodnog suda pravde, smatram da će se kao država suočiti sa dramatičnim političkim i ekonomskim posledicama`, rekao je Tadić.
On je naglasio da svako ko se bude protivio dovršetku saradnje s Haškim tribunalom i donošenju skupštinske deklaracije o Srebrenici radi najdirektnije protiv interesa države i budućnosti njenih građana.
Koštunica je dodao da Srbija preduzima i preduzimaće sve mjere da ispuni svoje međunarodne obaveze prema Haškom tribunalu.
`U interesu je Srbije da se ta saradnja što pre okonča`, izjavio je Koštunica.
N.N.
Stranke u Srbiji pozivaju na saradnju s Hagom
Političke partije u Srbiji ocijenile su da je odluka Suda očekivana, ali da Srbija mora što prije da uspostavi punu saradnju s Hagom, što je i apostrofirano u presudi.
LDP smatra da presuda definiše zločin u Srebrenici kao zločin genocida i predstavlja presudu antihaškom lobiju u Srbiji.
Suzana Grubješić, član Predsjedništva G17 plus, ocijenila je da je veoma bitno što je Sud presudio da Srbija nije kriva za genocid u BiH, ali i da Srbija treba što prije da uspostavi punu saradnju s Tribunalom u Hagu.
Zamjenik predsjednika SRS-a Tomislav Nikolić izjavio je da nije ni očekivao da Srbija bude osuđena za genocid, ali smatra da je čitava farsa bila potrebna da bi se RS osudila za genocid.