BEOGRAD - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić pozvao je sve zemlje u svijetu i donatore da nađu način da pruže adekvatnu pomoć Srbiji da sanira posljedice katastrofalnih poplava, koje su joj nanijele štetu od 1,5 milijardi evra, a godinama će se osjećati i izazvati recesiju u srpskoj ekonomiji.
Obraćajući se na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Briselu, Nikolić je istakao da će, prema procjenama, srpska ekonomija u ovoj godini, zbog poplava, zabilježiti pad od 0,4 odsto umjesto rasta od 0,5 odsto, kao što se predviđalo prethodnim projekcijama.
"Još jednom, Srbija vam je zahvalna što ste se danas odazvali i pokazali spremnost da pružite podršku i pomoć mojoj zemlji i BiH, koja nam je zaista neophodna. Očekujem da ćete vlade vaših zemalja detaljno upoznati o posledicama poplava i da ćete, u skladu sa vašim mogućnostima, naći način da nam pružite adekvatnu pomoć", rekao je Nikolić, javila je Srna.
Nikolić je istakao da, osim mjera za hitnu pomoć, Beograd očekuje da će EU pružiti podršku i posredstvom svog Fonda solidarnosti, pri čemu će Srbiju tretirati kao zemlju članicu.
"Cenimo što je EU pokazala razumevanje da se podrška Srbiji ostvari i kroz fondove pretpristupne pomoći i to iz preostalih sredstava iz prethodnih budžetskih godina, koji iz raznih razloga nisu potrošeni, te se mogu brzo angažovati. Očekujemo finalizaciju odluke o realizaciji i ovih sredstava", naveo je on.
Zahvalivši velikom broju zemalja koje su pružile značajnu finansijsku i ostalu pomoć neposredno po izbijanju krizne situacije izazvane poplavama, Nikolić je istakao da Srbija ne zaboravlja dobročinstvo i da će obilježiti dostojno, spomenikom u nekom od poplavljenih gradova.
U obraćanju je Nikolić podsjetio na razmjere do sada najrazornijih poplava u Srbiji, tokom kojih je grad Obrenovac bio potopljen 90 odsto, a u Krupnju je bujica uništila na desetine kuća, dok je na hiljade ljudi evakuisano.
Nikolić je istakao da su u Srbiji posebno pogođeni stambeni sektor, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, sistem za odbranu od poplava, rudarstvo i energetika, proizvodnja i trgovina, vodosnabdijevanje, otpadne vode i otpad, životna sredina, saobraćaj i komunikacije.
On je naglasio da je Srbiji potrebna pomoć u saniranju štete i u stvaranju uslova da mogu da se primijene preventivne mjere zaštite od poplava, prije svega, izgradnja odbrambenih linija - nasipa ili mobilnih brana na mjestima mogućih izliva.
Nikolić je poručio da će Srbija raditi na unapređenju civilne zaštite i osposobljavanju ljudstva i konstantnom unapređenju predviđenih mjera za opasnost od poplava, ali da joj je istovremeno neophodna pomoć u nabavci opreme za saniranje posljedica, kao što su pumpe, agregati, oprema za sušenje, šatori, poljski kreveti i drugo.
Prema njegovim riječima, ova donatorska konferencija je nada svakom čovjeku u Srbiji da postoji budućnost u kojoj će obnoviti svoje živote i perspektivu svojoj djeci.
Nikolić je ocijenio da iz ove katastrofe stiže i pouka cijelom svijetu da je neophodno da svi zajedno koordinišu aktivnosti na planu ublažavanja posljedica vremenskih nepogoda i da je potreban što hitniji razvoj sistema adaptacije na klimatske promjene i uspostavljanje mehanizama za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.
"Potrebno je odmah delovati. Ako se ne preduzmu mere koje će ograničiti porast globalne temperature, postoji realna opasnost da će ekstremne vremenske neprilike prouzrokovane klimatskim promenama, biti još intenzivnije u budućnosti", istakao je Nikolić.
On je poručio da je Srbija zainteresovana za realizaciju ciljeva održivog razvoja i za postizanje rješenja i konsenzusa o klimatskim promjenama.
Nikolić je napomenuo da procjena štete, koja je urađena sa stručnjacima EU i UN, sadrži i procjenu moguće ugroženosti, gdje se i u kom rejonu može očekivati nepogoda, kojeg intenziteta, koliko bi žrtava bilo i kolika bi bila materijalna šteta.
On je dodao da je Hrvatska, koja je takođe bila pogođena poplavama, obavijestila ovaj skup da će učestvovati na njemu, ali da će štetu namiriti iz drugih izvora.
Donatorska konferencija u Briselu organizovana je na inicijativu Nikolića, a pod pokroviteljstvom Francuske.
File: Niko nije ostao ravnodušan
‘’Ponosan sam mehanizmom odgovora brze pomoći’’, rekao je na otvaranju donatorske konferencije za BiH i Srbiju u Briselu evropski komesar za proširenje Štefan Fiele.
‘’Zemlje članice EU su pružile pomoć i učestvovale u spasavanju tokom poplava u Srbiji i BiH. Želio bih da naglasim da je Slovenija bila prva koja je došla u BiH, a Francuska posljednja koja je otišla’’, kazao je File.
Takođe je zahvalio i ostalim zemljama koje nisu članice EU za pomoć, kao što su SAD, Rusija, Norveška, Bjelorusija itd.
‘’Niko nije ostao ravnodušan, sve zemlje svijeta ponudile su svoju pomoć’’, kazao je on.
Dodao je da cilj konferencije nije samo prikupljanje obećanja za pružanje pomoći već i obezbjeđivanje politika i projekata kako bi se zemlje ubuduće borile s ovakim katastrofama.
Bevanda: BiH garantira transparentnost utroška sredstava
Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda danas je u Bruxellesu, uoči početka Donatorske konferencije za prikupljanje pomoći za saniranje posljedica poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji, imao niz bilateralnih razgovora sa zvaničnicima zemalja učesnica na kojima je iskazana spremnost da se pomogne u prevazilaženju posljedica majskih poplava.
"Onima koji budu učestvovali u saniranju šteta nastalih u Bosni i Hercegovini naglasili smo da im garantiramo da će sva sredstva biti utrošena transparentno, odnosno da će se imati potpuni uvid u koje svrhe i namjene su plasirana", naglasio je Bevanda u izjavi za Anadolu Agency.
Kazao je kako je BiH spremila prezentaciju za potencijalne donatore na konferenciji, te da će od uspješnosti tog procesa ovisiti koliko će sredstava u konačnici biti osigurano.
"O iznosima ne možemo govoriti sve dok donatori ne daju izjave, koje su planirane u poslijepodnevnim satima. Bit će i donacija i kreditnih sredstava. Vijeće ministara BiH je do sada uradilo niz pripremnih aktivnosti u vezi sa kreditnim sporazumima", istakao je u telefonskoj izjavi za AA Bevanda.
Potvrdio je da će sa ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem u 18,30 u Briselu imati završna obraćanja, nakon Donatorske konferencije koja je počela u 14,45 sati.
Ranije je za AA potvrđeno kako Evropska komisija procjenjuje da će se na Donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju prikupiti 1,1 milijardi evra koji će im biti na raspolaganju kao sredstva za sanaciju šteta nastalih u majskim poplavama
Novca koji će biti na raspolaganju moglo bi biti i više, čak oko 1,5 milijardi evra, s obzirom na to da se očekuju i ponude Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Savjeta Evrope. Oko 60 posto ukupnih sredstava koja će biti na raspolaganju bit će krediti koji će se ponuditi Srbiji i BiH.
Kako je potvrđeno za AA, Srbiji će biti na raspolaganju više sredstava s obzirom na to da ta država ima mogućnost korištenja i Fonda solidarnosti EU, jer ima kandidatski status, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, koja ne može očekivati dio sredstava iz te namjene s obzirom na to da nema kandidatski status.
Prijavljeno 300 učesnika
Do sada je prijavljeno 300 sudionika i oko 50 delegacija među kojima je 28 država članica EU, zemlje sa Zapadnog Balkana, glavne države povjerioci, velike međunarodne finansijske institucije i Ujedinjene nacije.
Protokolom je predviđeno da se prvo obrate gosti visokog ranga, premijeri, potom ministri, nakon čega će uslijediti i obraćanje predstavnika finansijskih i međunarodnih organizacija, te predstavnika civilnog društva.
Konferencijom će kopredsjedavati Francuska, Slovenija i Evropska unija. U ime Evropske unije konferenciju će voditi Stefan Fuele, evropski komesar za proširenje, premijerka Slovenije Alenka Bratušek, te Laurent Fabius, francuski ministar vanjskih poslova.
Nikolić i Izetbegović razgovarali sa Barozom
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić sastao se sa predsjednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Briselu uoči početka donatorske konferencije za Srbiju i BiH.
U kabinetu predsjednika Srbije potvrđeno je Srni da su se Nikolić i Izetbegović zajedno sastali sa Barozom.
"Hvala Barozu za sve što je učinio za Srbiju i BiH i što je na pravi način shvatio suštinsku potrebu da ceo Balkan bude u EU", naveo je Nikolić u poruci na društvenoj mreži "tviter", koja je objavljenoj na zvaničnom sajtu predsjednika Srbije.
U delegaciji Srbije, koja prisustvuje donatorskoj konferenciji, su i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, savjetnik predsjednika Ivan Mrkić i ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović.
Nakon Baroza, Nikolić će razgovarati sa evropskim komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom.
U Briselu će danas poslije podne početi donatorska konferencija za otklanjanje posljedica katastrofalnih poplava u Srbiji i BiH.
Konferencija je organizovana na inicijativu predsjednika Srbije, a prisustvovaće im brojni zvaničnici i međunarodne institucije i organizacije.
Donatorska konferencija - gest dobre volje
Predsjednik Vlade Republike Srpske izjavila je Srni u Briselu da od međunarodne donatorske konferencije za pomoć poplavljenima nema pretjerano velika očekivanja, jer prikupljena sredstva neće biti dovoljna da se sanira sva šteta od poplave, koja je ogromna u svim sketorima.
"Svjesna sam da su sredstva koja ćemo dobiti donacijama nešto što će morati da se kombinuje sa budžetskim i sredstvima koja ćemo obezbijediti posredstvom povoljnih međunarodnih finansijskih aranžmana - kredita. Sigurno neće biti dovoljno da se sanira sva šteta od poplava, koja je ogromna u svim sektorima koji su predmet analize i izrađenih izvještaja", rekla je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske je pred početak donatorske konferencije ocijenila da će biti potrebno niz godina da se sva šteta od poplava sanira.
"Ovo je gest dobre volje, da se pokuša mobilisati dobra volja u EU i drugih koji su zainteresovani da učestvuju u realizaciji određenih projekata saniranja štete", smatra Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je napomenula da je za Srpsku prioritet saniranje škola prije početka školske godine.
"Za nas je prioritet, a vidim u Federaciji BiH je slična situacija, sanirati škole prije početka školske godine. Svjesni smo da se poljoprivreda i infrastruktura moraju 'raditi' u nekim dužim vremenskim periodima, mada postoje određene interventne mjere koje se mogu preuzeti kada je riječ o poljoprivredi i ovi ljudi su toga svjesni", istakla je premijer Srpske.
Ona je dodala da je jako važno i da se institucije, bilo da je riječ o lokalnom ili republičkom nivou, što brže saniraju kako bi mogle da profunkcionišu i budu na usluzi građanima.
"Škole, vrtići, sudovi, policijske stanice, sve su to jako važne stvari, kao i lokalne uprave, poput Šamca i Doboja, koje su jako oštećene i sada neupotrebljive. Očekujem tu vrstu pomoći", naglasila je Cvijanovićeva.
U Briselu se danas održava međunarodna donatorska konferencija za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji pod motom "Obnavljamo zajedno", na kojoj je predviđeno učešće predstavnika zemalja međunarodnih donatora, međunarodnih finansijskih institucija i najrelevantnijih organizacija civilnog društva.
Konferenciji, čiji je domaćin Evropska komisija, prisustvuju u ime Republike Srpske predsjednik Vlade Željka Cvijanović i šef Predstavništva Srpske u Briselu Mario Đuragić.
Početak, a ne kraj procesa pomoći
Ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izrazio je uvjerenje da će donatorska konferencija u Briselu biti uspješna, ali i da predstavlja početak, a ne kraj međunarodnih napora obnove BiH i Srbije, koje su nedavno pogođene prirodnom katastrofom.
Obraćajući se učesnicima konferencije, čiji je cilj mobilisanje dalje podrške za BiH i Srbiju nakon nedavnih poplava, Lagumdžija je istakao da bi fokus trebalo da bude na kratkoročnim ciljevima i prioritetima, odnosno da do zime ljudi imaju "krov nad glavom", te da djeca na početku školske godine normalno krenu na nastavu.
Ministar inostranih poslova BiH je pozvao donatore da se ubrzaju procedure, napominjući da je, prema procjenama, u kratkoročnom smislu potrebna pomoć od oko 640 miliona evra.
On je, između ostalog, zahvalio međunarodnim finansijskim institucijama koje su brzo reagovale i sredstva stavile na raspolaganje.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za obnovu poplavljenih područja Marko Blagojević je rekao da je svjestan da su donatorska sredstva ograničena, te da svaki cent mora da bude pravilno iskorišten.
Blagojević je u obraćanju učesnicima konferencije ukazao da su kratkoročne potrebe Srbije oko 830 miliona evra.
"Nijedna kuća koju ponovo izgradimo neće biti na mjestima gdje postoji opasnost od poplava i klizišta i svaka mora biti energetski efikansa. Moramo, takođe, poboljšati i sisteme zaštite od poplava. Moramo raditi sa komšijama i utvrditi zajedničke projekte", rekao je Blagojević.
Administrator UNDP-a Helen Klark, koja je nedavno boravila u regionima koji su pogođeni poplavama, ukazala je da je preostalo nešto više od 60 dana od trenutka kada djeca trebaju ponovo da krenu u škole, a 90 dana od početka sezone grijanja.
Klarkova je istakla neophodnost jače regionalne koordinacije u zaštiti od poplava.
Potpredsjednik Svjetske banke Kajl Piteres ukazao je na negativan ekonomski uticaj katastrofalnih poplava, pozivajući Srbiju i BiH da nastave sa ekonomskim reformama.
On je, između ostalog, pozvao da se u projektima obnove koriste domaći izvođači radova, što će doprinijeti jačanju ekonomije.
Saniranje posljedica poplava prilika za obnovu
Ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija rekao je danas da je početak saniranja posljedica poplava u BiH sjajna prilika za njen novi početak, u smislu šire obnove i rekonstrukcije, te provođenja ključnih socijalnih, ekonomskih i strukturalnih reformi "u pravcu osiguranja funkcionalnije zemlje".
Uoči donatorske konferencije u Briselu, Lagumdžija je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Brajanom Hojt Jiom, koji predvodi američku delegaciju, razgovorao o procesu obnove i rekonstrukcije BiH nakon poplava, u kojem donatorska konferencija predstavlja prvi, značajan korak.
Lagumdžija je zahvalio Jiu na hitnoj pomoći SAD od 2,7 miliona dolara upućenoj BiH, kao i američkoj Ambasadi u Sarajevu koja je najavila da će Vlada SAD osigurati dodatnih 10 miliona dolara pomoći, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
On je naglasio da je u interesu građana BiH, ali i međunarodne zajednice, da proces raspodjele i utroška donatorskih sredstava bude transparentan, te predložio formiranje monitoring tima koji će činiti predstavnici međunarodne zajednice, vlasti BiH, akademske zajednice, civilnog društva i novinari, a koji bi nadzirao raspodjelu i utrošak donatorskih sredstava.
Lagumdžija i Ji su razmijenili i mišljenja o ustavnim reformama koje treba provesti nakon oktobarskih izbora ka funkcionalnijoj BiH, u kojima će pitanje "Sejdić-Finci" biti samo jedan segment ukupnih reformi.